Nakon Hrvatske, najniži nivo povjerenja u Vladu i parlament je u Velikoj Britaniji, slijedi Bugarska, u kojoj parlamentu vjeruje samo 17 odsto građana, ali je znatno veće povjerenje u vladu, oko 25 odsto.
Očekivano, najveće je povjerenje u državu u najrazvijenijim članicama poput Danske, Finske, Nizozemske i Luksemburga.
Kako se navodi, šta je uzrok niskog povjerenja Hrvata u državu, ne treba previše objašnjavati, s obzirom na to da stručnjaci godinama upozoravaju kako visoka percepcija korupcije ima razoran učinak na povjerenje u institucije.
Hrvati pritom za korupciju najodgovornijima smatraju političke stranke, a poraznim rezultatima Evrobarometra sasvim sigurno su pridonijeli i novi politički trendovi, poput neprincipijelne parlamentarne većine okupljene oko koalicije HDZ-a i HNS-a, koju na životu održavaju prebjezi iz SDP-a i Bandićevi “žetončići”, piše list.
Takve kombinacije podgrijavaju sumnje u političku korupciju, na kojima se javljaju i rastu populistički pokreti koji žive od kritike stranaka “mainstreama”.
U programima takvih populističkih stranaka i pokreta redovno je i kritika EU, međutim rezultati Evrobarometra pokazuju da građani po tom pitanju baš i ne dijele njihov stav.
Povjerenje u samu EU ima 46 odsto Hrvata, dakle gotovo tri puta više njih nego što ih iskazuje povjerenje u Vladu i Sabor.
Večernji navodi ono što bi još moglo u rezultatima da zabrine Vladu i premijera Andreja Plenkovića jeste odnos građana prema zajedničkoj valuti, budući da se više od polovine anketiranih u Hrvatskoj izjašnjava protiv uvođenja evra.
Za uvođenje evra izjasnilo se 42 odsto građana, dok je njih 54 posto protiv, piše list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu