Kako biste izbjegli takve neugodne situacije, u nastavku slijede informacije o tome koliko dugo biste trebali čuvati dokaze o plaćenim računima.
Koliko dugo čuvati račune?
Za neke račune se navodi da ih je dovoljno čuvati godinu, a to se većinom odnosi na račune koji se plaćaju na mjesečnom nivou, poput naplate struje, grijanja i sličnih komunalnih usluga, te interneta ili telefona.
Preporuka je da se kazne za prekršaje u saobraćaju i plaćena osiguranja čuvaju i do pet godina, dok stručnjaci i finansijski savjetnici navode da bi trebalo račune čuvati i duže od spomenutih rokova.
Godinu čuvajte sljedeće račune: Električna i toplinska energija, voda, dimnjačarske usluge, telefon, Internet i mobilni, čistoća, isporuka, odnosno ispostavljene usluge obavljena za kućne potrebe, pošta, telegraf i telefon za upotrebu telefona i poštanskih sandučića.
Tri godine čuvajte ove račune: Komunalna naknada, grobna naknada, dopunsko zdravstveno osiguranje, stanarina, naknada štete, osiguranje.
Pet godina čuvajte sljedeće račune: kazne za parking, ugovori o životnom osiguranju.
Šest godina čuvajte račune od poreskih obaveza.
Deset godina čuvajte račun: Obaveza nastala pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela.
No, bez obzira na gore navedeno, stručnjaci, odnosno pravnici i finansijski savjetnici preporučuju da se računi čuvaju i duže od navedenih rokova, jer firme često znaju pokrenuti proces blokade nakon isteka nekog od roka. Upravo zbog toga je najbolje nabaviti veliku fasciklu, te u njoj čuvati račune i po deset godina, jer nakon tog vremena nastupa zastara.
Ako račune plaćate putem interneta ili mobilnim bankarstvom bilo bi dobro na uplatnice upišete datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti u fascikl s ostalim računima.
Evo kad nastupa zastara
Inače, zastara za plaćanje režijskih troškova po ispostavljenim računima nastupa nakon jedne godine, a riječ je o sljedećim računima: naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, vodu, za održavanje čistoće, kada je isporuka izvršena za potrebe domaćinstva, potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih sandučeta, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, ali i potraživanje pretplate na povremene publikacije.
Zastarjevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene, a na svakom ispostavljenom računu za prethodno pomenute usluge po pravilu je određen rok u kome davalac usluge traži od potrošača da plati troškove po ispostavljenom računu, pišu Nezavisne novine.
Bitno je znati da zastara ne znači da dužnik više nije dužan, međutim, zbog činjenice da povjerilac nije na vrijeme zahtijevao naplatu svoga potraživanja na propisan način, ima pravo uskratiti podmirenje svoga duga. Sudovi i druga javna pravna tijela ne prate zastaru po službenoj dužnosti, već je na dužniku da se pozove na istu, te da istu i dokaže.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu