Politika

IZLAZNOST NA IZBORIMA Što smo dalje od rata glasača je sve manje

Stranke Saveza za pobjedu ubijeđene su da će izlaznost 7. oktobra biti veća nego prije četiri godine, ali sudeći prema podacima s posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, prognoze im nisu realne.

IZLAZNOST NA IZBORIMA Što smo dalje od rata glasača je sve manje
FOTO: D. MILENKOVIĆ/RAS SRBIJA

Najveća procentualna izlaznost građana BiH na birališta zabilježen je dvije godine po okončanju rata, kada je na lokalne izbore 1997. glasalo nevjerovatnih 87 odsto upisanih birača ili njih 2.174.765, što je u današnjem rangu skandinavskih zemalja.

Međutim, nominalno najviše birača pojavilo se odmah nakon rata, na opštim izborima 1996. kada je glasalo 2.509.915 birača. Budući da ih je tada u centralni birački spisak bilo upisano čak 3.033.921, procenat izlaznosti 1996. bio je 83 odsto. Poređenja radi, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa pravo glasa iskoristi tek oko 1,7 miliona glasača u cijeloj BiH.

Posmatrano od 2002, od kada Centralna izborna komisija BiH vodi preciznije podatke, najveća izlaznost u Republici Srpskoj zabilježena je na lokalnim izborima 2012. od 59,18 procenata. Podsjećamo, to su izbori na kojima je SDS uspjela da osvoji najviše načelničkih mjesta u Srpskoj. Tada je u Federaciji glasalo oko četiri odsto manje glasača.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da su dva razloga zbog koga sada glasa manje ljudi nego u poslijeratnim godinama.

Foto: Tanja Vukomanović/RAS Srbija
Foto: Tanja Vukomanović/RAS Srbija

– Prvi razlog je to što nisu dobri birački spiskovi, jer se u njima nalaze svi koji su državljani BiH. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH je daleko manji; u samom startu imate da 20 odsto ljudi koji ne živi ovdje, a vode se po knjigama. Dakle, kada kažu da je izlaznost 55 odsto, to je 55 od onih svih koji su na biračkom spisku, ali je to realno 75 odsto onih koji zaista žive u BiH – kaže Antić za Srpskainfo.

Podsjećamo, naši državljani izvan BiH pred svake izbore treba da se registruju kako bi mogli sa glasaju poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Prema riječima Antića, drugi razlog manje izlaznosti je taj što su ljudi u BiH postali razočarani političkom ponudom.

– Nisu zadovoljni jer su toliko puta prevareni i razočarani u politiku, zbog čega postoji veliki broj apstinenata. Ili ih ne zanima politika, ili razmišljaju na sljedeći način: glasao za jedne, druge i treće, a živim još lošije. Dakle, ne vide alternativu i odustaju od izbora, što nikako nije dobro. Bitno je da na izbore izađe što više ljudi, pa ako treba da biraju između više loših i manje loših – zaključuje Antić.

Glasaju stariji od 30 godina

Mada se u BiH pravo glasa stiče sa 18 godina, malo je onih koji na birališta idu s prvom ličnom kartom. Ogromnu većinu glasača u BiH čine oni preko 30 godina života i njihov procenat u odnosu na sve glasače je oko 82 odsto.

Broj žena koje izlaze na izbore je nešto veći od muškaraca, ali je muškaraca više među ovjerenim kandidatima za izbore, u prosjeku 57 odsto.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu