Društvo

Janja simbol saživota Bošnjaka i Srba: Posao i egzistencija zajednički problem

Janja je mjesto u koje se vratilo najviše predratnog bošnjačkog stanovništva, što ga čini najvećim povratničkim naseljem u Bosni i Hercegovini.

Janja simbol saživota Bošnjaka i Srba: Posao i egzistencija zajednički problem
FOTO: GORAN BOBIĆ / RAS SRBIJA

Istovremeno se gradilo i Novo naselje Janja, gdje su 820 kuća izgradili Srbi iz 32 predratne opštine BiH.

Međukomšijski odnosi su dobri, a zajednički problem i jednima i drugima je kako pronaći posao i obezbijediti egzistenciju za porodice.

U Janju se vratilo oko 8.500 predratnog bošnjačkog stanovništva.

Skoro sva domaćinstva bave se poljoprivredom, po čemu su mještani ovog naselja bili nadaleko poznati.

Proizvodi se krompir, paprika, luk, krastavac, a “janjarsko povrće” prije rata prodavalo se na svim većim pijacama u bivšoj Jugoslaviji.

Huso Mehanović obrađuje deset hektara zemlje, što je jedini izvor prihoda za njegovu četvoročlanu porodicu.

-Proizvodimo povrće. Time su se bavili i naši preci. Ulažemo dosta, ali živimo solidno. Ne možemo sami stići uraditi sve, pa u sezoni zapošljavamo i mještane, ali i ovaj svijet koji je nemili rat otjerao u izbjeglištvo. Moramo pomagati jedni drugima kaže Huso.

Nakon godina zastoja, lani je pokrenuta Fabrika začina “Semberka”, sa kojom je ugovorena proizvodnja, što je od velikog značaja za poljoprivrednike jer imaju siguran plasman i cijenu. Značajnu pomoć imaju i od Ministarstva poljoprivrede RS, istakao je direktor ZZ “Agrofarmer” Janja Mujo Bogaljević.

-Prvu godinu nam je pomagalo federalno ministarstvo, koje nam je obezbijedilo donaciju za sjemenski materijal i osnovno đubrivo. Ove godine nas podržava Ministarstvo poljoprivrede koje je premije uvrstilo u Pravilnik o podsticajima. Imamo ugovorenu proizvodnju na 50 dunuma sa ljudima koju nisu povratnici Bošnjaci i imamo obećanje gradske uprave Bijeljina da će nam i oni pomoći – istakao je Bogaljević.

Dva kilometra od stare Janje niklo je Novo Naselje sa 800 kuća i 3.500 stanovnika.

Vrtić pohađa 50-tak mališana, a područnu školu više od stotinu đaka.

Ljudi su vrijedni, ne biraju poslove, odlaze u inostranstvo i susjedne zemlje, gdje uglavnom rade sezonski.

-Najvažnije je da nema problema u međukomšijskim odnosima. To se osjeti i na ulici, i na njivi, i u fudbalu, i u kulturnom, sportskom i svakom drugom vidu i načinu života, a mislim da je Janja, sigurno, sredina za primjer. Sarađuju povratnici i novodoseljeni, pogotovo kad je sezona poljoprivrednih radova. Iste muke mučimo i pokušavamo zajednički rješiti probleme, pogotovo one komunalne prirode. Zajedno se radujemo infrastrukturnim projektima koji će poboljšati uslove života svih nas koji živimo u ovoj varoši – kaže odbornik u Skupštini grada Bijeljina i mještanin Novog naselja Slavko Novaković.

On posebno ističe značaj uređenje korita rijeke Janje.

-Još pamtimo katastrofalne poplave iz 2010. i 2014. godine. Vodena stihija nanijela je ogromne štete kućama, pomoćnim i privrednim objektima, usjevima. Strijepili smo od svake jače kiše, da se to zlo ne ponovi. Zato je ovaj projekat od kapitalnog značaja za sve – kaže Novaković.

Zaustaviti odlazak mladih

Mještani i stare i nove Janje saglasni su da je za bolji život neophodno obezbijediti posao i zaustaviti sve veći odlazak mladih u inostranstvo.

Tvrde da nadleženi moraju preduzeti sve kako bi se pružili bolji uslovi mladim bračnim parovima da ostaju ovdje, rađaju djecu i solidno žive od svog rada.

Poštovanje i saradnju njeguju komšije Srbi i Bošnjaci, a borba za egzistenciju je ono što je zajedničko i jednima i drugima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu