Ispunila je sebi želju, ali jedno drugo poznanstvo bilo je presudno. Upoznala je Branimira Đekića i ljubav je dovela u Derventu.
Ovdje sam došla prije dvadeset godina radi zajedničkog života i braka sa građaninom Republike Srpske – kaže Miho Đekić za SeeSrpska.
Preko televizije je saznala za Zmijanjski vez koji je pod zaštitom UNESCA.
– U udruženju Duga sam počela da učim prve korake u učenju istog i neizmjerno se zahvaljujem svim članovima udruženja koji su me prelijepo primili i pokazali ovu vještinu. Pored dobrih učitelja brzo sam ga naučila, i što sam više vezla, sve više mi se dopadalo – priča Miho na srpskom jeziku.
Odlučila se da plavi vez bogat ornamentima, specifičan za prostor Bosne i Hercegovine, pokaže u svojoj matičnoj zemlji. Organizovala je izložbe Zmijanjskog veza u Japanu.
– Na mojim izložbama u Japanu prisutnima se dopao Zmijanjski vez i svi su iskazali želju da dobiju neki predmet sa motivom. Mislim da motivi Zmijanjskog veza mogu biti modni detalji u čitavome svijetu, jer on plijeni svojom ljepotom, jednostavnošću, mustrama i šarama i može se prilagoditi na mnoge predmete, može i na kimono – priča nam Miho svoja iskustva sa izložbi u Zemlji izlazećeg Sunca.
Miho je iznenađena koliko su građani Bosne i Hercegovine zainteresovani i koliko poznaju geografske, kulturne, istorijske, sportske prilike u Japanu.
– Četiri godine sam u Banjalučkoj gimnaziji držala kurs japanskog jezika i zainteresovanost i znanje učenika bilo je više nego na zavidnom nivou – otkrila je Japanka koja je svoju sreću pronašla u Republici Srpskoj, piše Seesrpska.
Smatra da je važno upoznavati i prezentovati detalje iz što više različitih kultura, ne gledajući razlike, nego tražeći sličnosti i šta možemo jedni od drugih naučiti.
Ovaj vez predstavlja specifičnu tehniku koju su praktikovale žene na Zmijanju, visoravni pored Banjaluke.
Vijekovima se koristi za ukrašavanje domaćinstava i ženske odjeće, uključujući vjenčanice, marame, haljine i posteljinu. Zmijanjski vez je uvršten na reprezentativnu UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa i tako postao svjetsko dobro.
(Seesrpska)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu