Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na
Link je kopiran

JEDINSTVENA BIBLIOTEKA SJEMENA U Čelincu skupljaju i uzgajaju stare sorte biljaka

Regioni
Autor:

Foto: Svjetlana Žolja/RAS Srbija

Na našem tržištu je jako malo sjemenske raznovrsnosti, tek tridesetak vrsta od hiljade postojećih, zbog čega su mladi aktivisti iz Čelinca riješili da obogate tu ponudu.

Nekoliko entuzijasta od 2015. godine aktivno su se posvetili sakupljanju i čuvanju starih sorti sjemena kada su oformili “Banku sjemena” koja je od ove godine prerasla u “Biblioteku” i iz koje danas svako može pozajmiti sjeme.

Sva sjemena su organski uzgojena i bez genetski modifikovanih organizama, te većinom su u pitanju stare, porodično naslijeđene.

Želja im je, kažu, da daju mali doprinos očuvanju starih i otpornih sorti od zaborava, pa i nestanka, te da omoguće poljoprivrednicima i drugim zainteresovanima pristup ovim sortama koje se danas rijetko mogu naći na komercijalnom tržištu.

– Mijenjajući svoje navike u ishrani počeli smo se interesovati za lokalnu i ekološki uzgojenu hranu. Onda smo par godina istraživali prisustvo eko hrane na našem tržištu, išli po marketima, prodavnicama, tržnicama, edukacijama i došli do nekih poražavajućih podataka o hrani u BiH. Tada, u 2015. godini u BiH je bilo tek četrdesetakak sertifikovanih proizvođača hrane iz ekološkog uzgoja. Postojali su i drugi sistemi kontrole kao što je HACCP, s tim da je u njima dozvoljena upotreba hemije u mjeri da se, recimo, jabuke tretiraju do 17 puta u sezoni. Bilo bi dobro da bar te proizvode možemo kupiti, ali i većina ovih proizvoda iz kontrolisanog, kao i ovih iz ekološkog uzgoja se izvoze. Tad shvatite šta jedete. Mi oduvijek imamo baštu, ali ne proizvodimo dovoljno hrane za cijelu porodicu i za cijelu godinu, pa smo odlučili da počnemo što više proizvoditi nutritivno i energetski bogate hrane bez upotrebe hemije, a što praktično nije izvodljivo bez starih sorti. Tako smo počeli skupljati sjemena – priča Vojin Kopuz, osnivač fonadacije “Fabrika radosti” u Čelincu koja je pokrenula inicijativu Biblioteke.

Ističe da su zadovoljni, te da trenutno imaju toliko posla da “nemaju vremena unijeti u bazu nove sorte koje dobiju”. Posjeduju oko stotinu različitih vrsta, a sve ukupno oko 300 sorti.

–  Javljaju nam se ljudi od iskusnih vrtlara do onih koji nikada nisu sadili, od seljaka koji žele obnoviti svoja znanja i prakse čuvanja sjemena do gradske gospode koja želi znati šta jede i uzgajati svoju hranu u kući, saksijama, na balkonima, u dvorištima. Dosta se interesuju i ljudi koji imaju svijest o energetskoj nadmoćnosti starih sorti kao i njihovoj otpornosti na bolesti i štetočine pri uzgoju. Možda nam se na kraju ipak najviše javljaju oni koji se sjećaju raznolikosti i bogatstva oblika, boja, mirisa i ukusa naših starih sorti – kaže Kopuz.

Foto: Jelena Ostojić/RAS Srbija

Vojin Kopuz

Na razvijanju ove ideje, priča, najviše rade članovi porodice, zatim prijatelji koji rado dođu i pomognu, kooperanti koji za njih uzgajaju, rođaci sa sela i drugi. Javljaju im se ponekad i ljudi dobre volje koji žele podržati ovakvu inicijativu donacijom i radom.

Jedan od ciljeva Biblioteke jeste i širenje svijesti o važnosti uzgoja hrane i drugih usjeva bez hemije.

– Krajnji cilj je da imamo obilje nutritivno bogate i zdravstveno bezbjedne hrane u bašti i tanjirima naših najbližih, a ako možemo doprinijeti da to i drugi imaju, zašto ne. Na našem tržištu je jako malo sjemenske raznovrsnosti, sadimo tek tridesetak vrsta od stotina i hiljada postojećih, a da ne pričamo o desetinama hiljada različitih sorti tih vrsta koje je narod vremenom razvio. Nemamo sjemena koja su proizvedena u BiH, a o sjemenima iz eko uzgoja da ne pričamo. Želja nam je malo obogatiti tu ponudu, proizvoditi za tržište i naše i svjetske stare sorte – zaključio je Vojin Kopuz.

Dodaje da im je namjera i osnovati malo preduzeće koje će dio profita ulagati u edukacije o tradicionalnim i prirodnim metodama uzgoja hrane i važnosti čuvanja semena.

Amerikanci prednjače

Biblioteke sjemena služe skupljanju i čuvanju starih i otpornih sorti sjemena, kao i informacija o njihovom porijeklu, tradicionalnim načinima uzgoja, te pripreme jela.

– Američko stanovništvo je najviše pogođeno genetski modifikovanom hranom u ovom trenutku, tako da Amerikanci možda i najviše rade na očuvanju starih sorti upravo kroz osnivanje biblioteka sjemena koje su u rukama običnih građana, poljoprivrednika, seljaka, udruženja i zadruga. Indija je, recimo, dobila zadnjih godina dosta sudskih sporova protiv GMO kompanija, a ovo se ništa ne bi ni desilo da se narod nije edukovao i ujedinio. Tome dosta doprinose upravo ovakvi koncepti kroz koje se poljoprivrednici jačaju i uče o metodama i važnosti očuvanja i sijanja svog sjemena – govori Vojin Kopuz.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO