Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Jedinstvena poruka Centra za selo i BAŠTOVANA: Pravo je vrijeme da SAMI PROIZVODITE HRANU

Banjaluka
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Ovo  je trenutak kada trebamo napraviti zaokret ka većoj proizvodnji domaće hrane i animirati građane koji imaju neiskorištena poljoprivredna dobra da ih posiju.

Poručuju to iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela, ističući da pandemija virusa korona koja nas je zadesila u potpunosti mijenja živote i pravila po kojima smo se do sada ponašali.

Treba razmisliti koliko ovo vanredno stanje može da potraje i da li ćemo imati dovoljnih količina hrane u narednom periodu, ističe direktor Centra Draško Ilić.

– Naši poljoprivredni proizvođači su u jesenjoj sjetvi zasijali više od planiranog, što će uraditi i tokom proljećne sjetve. Ali, prema našim procjenama zasijana količina neće biti dovoljna za potrebe sugrađana ukoliko dođe do potražnje za hranom i osnovnim životnim namirnicama. Seoska domaćinstava, odnosno, poljoprivredni proizvođači, hranu proizvode za svoje vlastite potrebe i nedovoljan je broj domaćinstava koji mogu proizvesti višak hrane za tržište- naglašava Ilić.

Kako procjenjuju u Centru biće iskazana veća potražnja hrane prvenstveno kod nas, ali ne treba zanemariti i potrebe na velepijacama Evropske Unije.

Zbog svega toga važno je animirati  građane za proizvodnju vlastite hrane koja bi mogla biti plasirana na domaćem tržištu.

– Prema informacijama koje posjedujemo, a i direktnim uvidom radnika Centra na terenu, primjećena je, posebno na ruralnom prostoru, povećana aktivnost na krčenju i uređenju poljoprivrednih površina i započetih poljoprivrednh radova, oranje, tanjiranje, frezanje, što pokazuje da se veliki broj naših sugrađana odlučuje zasijati veće poljoprivredne površine i osigurati se vlastitom proizvodnjom hrane. To je neminovno povezano sa aktuelnom situacijom pandemije korona virusa – precizira Ilić.

Osim apela, izuzetno je važna i podrška poljoprivrednim proizvođačima kako bi mogli proizvesti mnogo veće količine hrane i na taj način  smanjiti potrebe za uvozom velikog broja poljoprivrednih proizvoda.

Tako će se i sredstva za podsticaje u poljoprivredi, u iznosu od milion maraka, preusmjeriti po posebnom programu, kako bi primarno bila omogućena i proširena proljećna sjetva, što veći broj zasada poljoprivrednih kultura, planska podrška poljoprivrednicima i obezbjeđivanje hrane u ovoj godini.

Zbog novonastale situacije, Centar je odustao od svih velikih projekata i investicija, i preorjentisao se na podršku proizvodnji hrane, odnosno nabavci sjemena za ratarsku i povrtlarsku proizvodnju, podršci nabavke mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava.

Kako bi podstakli građane da zasiju svoje okućnice, pozvali su višečlane porodice, samohrane roditelje, osobe koje su izgubile posao, materijalno neobezbjeđena domaćinstva i primaoce socijalne pomoći da se prijave za dodjelu besplatnih sjemenskih paketa.

Ovo je trentak kada trebamo svi da razmislimo, poručuju i iz udruženja “Gradske bašte” koje je takođe pokrenulo inicijativu prema sugrađanima koji imaju zemlju, da se uključe u proljećnu sjetvu i počnu sami proizvoditi hranu.

“Kupujmo domaće” sada treba dopuniti i sa “Proizvedi domaće”. To ne treba da bude floskula, već cilj našeg društva u budućnosti, napominju baštovani.

Važno je, napominju, promijeniti razmišljanja svih građana, te pružiti poštovanje i podršku svima koji proizvode hranu, a posebno čovjeku sa sela.

– Probudite se, ovo je vrijeme transformacije svijesti i svega oko nas. Poslije korone trebamo biti bolji, zdraviji, tolerantniji i plemenitiji ljudi – istakla je predsjednica udruženja Milka Tamamović na Fejsbuk grupi “Motike u ruku – nahranimo Banjaluku”.

Ovo udruženje oformljeno je prije dvije godine, sa ciljem ekološke proizvodnje hrane, očuvanju porodičnih i ljudskih vrednosti, promociji svih načela ekologije i održivog razvoja, očuvanje prirodnih bogatstava, zaštite biljnog i životinjskog sveta, te sakupljanja i očuvanja semena starih i retkih vrsta i sorti. Osnovali su prvu gradsku baštu u BiH.

Na zemljištu u Rakovačkim barama, koje je Udruženju dodelila Gradska uprava, nalaze se parcele na kojima građani uzgajaju voće, povrće, začinsko bilje i cvijeće, poštujući principe bio uzgoja i u skladu s prirodom.

Zalihe se troše

– Postojeće zalihe hrane se ubrzano troše, prvenstveno zbog straha od prisutnog virusa. Vremenski okvir trajanja pandemije još je nemerljiv i ubeđeni smo da će uvoza biti manje, a ekonomski sistem će biti poremećen i oslabljen. Uvereni smo da će vanredna situacija širom planete dovesti do „divljanja“ cena hrane kako na stranom tako i na domaćem tržištu što se neće  moći kontrolisati zakonskim regulativama – kaže Draško Ilić.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO