Društvo

Jedni drugima POZAJMLJUJU PARE DO PENZIJE: Novac im najviše treba za lijekove, režiju i ogrev

Penzije jesu redovne, ali većini najstarije populacije ta primanja nisu dovoljna za svakodnevne osnovne potrebe. Zato su penzioneri primorani da pozajmljuju novac za ogrev, zimnicu, pa i za lijekove.

penzioneri
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U pojedinim lokalnim udruženjima penzionera postoje kase uzajamne pomoći koje upravo služe za beskamatne pozajmice na određeni vremenski period. Kasa se puni od dobrovoljnih članarina penzionera u toj lokalnoj zajednici i tako se pravi svojevrsni fond solidarnosti među njima. Onaj kome treba pozajmica podnosi zahtjev, a u dogovoru sa Fondom PIO mjesečno mu se odbija novac od penzije.

Ovakav način pomoći uspostavljen je u Udruženju penzionera Kneževo.

Kneževo

Ostoja Barišić, predsednik Udruženja penzionera u ovoj opštini, kaže da se uzajamna kasa pomoći pokazala kao izuzetno korisna.

– Bez kamata mogu da pozajme novac i vraćaju ga tokom šest mjeseci od penzije – objašnjava Barišić za Srpskainfo.

Kaže da u prosjeku godišnje daju oko 109 pozajmica do 400 KM, a najviše novca traže za lijekove, zimnicu i ogrev. U Kneževu ima oko 1.700 penzionera.

zgrada Opštine u Kneževu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Početni fond solidarnosti smo napravili od ušteđevine, odnosno od viška prihoda nad rashodima. Sve je to novac penzionera koji dobrovoljno plaćaju članarine – objašnjava Barišić.

Predsjednik Udruženja penzionera u Kneževu kaže da lokalna vlast baš i nema razumijevanja za najstarije sugrađane.

– Svake godine iskažemo naše potrebe uz prateću dokumentaciju. Međutim, nismo imali razumijevanje lokalne vlasti, pa nismo mogli slati ljude na banjsku rehabilitaciju, značajnije pomoći finansijski siromašnim penzionerima – dodaje Barišić.

Kaže da ne zna kolika je trenutno prosječna penzija u ovoj opštini, ali je prošle godine bila oko 377 KM.

Doboj

Uzajamna kasa pomoći postoji i u Doboju, a predsjednik Udruženja penzionera, Rajko Gligorić, kaže da je ovaj vid pomoći na raspolaganju za oko 7.700 članova.

Rajko Gligorić
FOTO: SRNA

Lokana kasa uzajamne pomoći u Doboju je formirana prije 12 godina, a po riječima Gligorića, pokazala se kao najbolji vid pomoći članovima i preko koje se mjesečno isplati između 40 do 50 pozajmica. Pozajmice su od 500 KM do 2.000 KM.

– Penzioner, bez obzira na godine života i visinu penzije, na osnovu uloga u kasu može podići beskamatne pozajmice sa rokom otplate od 10 mjeseci –  navodi Gligorić.

Pozajmice najčešće koriste za plaćanje režija, nabavku ogreva i zimnice, banjsko lečenje, te registraciju vozila. Kasu uzajamne pomoći u Doboju trenutno koristi oko 1.000 članova sa tendencijom povećanja iznosa pojedinačnog uloga, “što je čini stabilnom da može odgovoriti na zahtjeve članova”.

Pročitajte još

– Iznos odobrene pozajmice se kreće u odnosu tri prema jedan, a nekada i do pet prema jedan, odnosno ako neko u kasi ima 200 KM njemu se može odobriti pozajmica od 1.000 KM – objašnjava Gligorić.

Kao jedino ograničenje uloga on navodi ukupni iznos pojedinačne penzije, koja se može opteretiti do 50 odsto, kako je to propisano pravilnikom Fonda PIO.

Na području Doboja, prema evidenciji Fonda PIO, ima 10.873 penzionera, a prosečna penzija iznosi 493 KM. Najveća je oko 1.800 KM, a najmanja 275 KM. Gligorić navodi da dobojsko udruženje od ukupno prikupljenih sredstava oko 75 odsto usmjeri za isplatu troškova sahrane i da pogrebnina po jednom članu iznosi 400 KM.

Povećanje penzija

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS, za Srpskainfo potvrđuje da u nekoliko lokalnih zajednica postoji kasa uzajamne pomoći, te da su neke napravljene i prije 20 godina. Tu tradiciju ne prekidaju.

– Penzioneri plaćaju određenu članarinu, pa se iz tih sredstava napravi jedan fond solidarnosti između njih i onda po potrebi pozajmljuju novac – navodi Trifunović.

Ratko Trifunović
FOTO: SRNA

Na pitanje kakav je trenutno položaj penzionera, Trifunović kaže da ne može reći da je super.

– Taj položaj je uslovljen od opšteg stanja u društvu. Penzije su redovno usklađene od 1. januara kako to zakon i propisuje, a po Zakonu se može raditi i vanredno povećanje tokom godine – navodi Trifunović.

Dodaje da je vanredno povećanje penzija moguće ako se steknu uslovi za to, a parametri koji to određuju su inflacija, povećanje prosječne plate i ako ima novca u budžetu.

– Prošle godine smo imali vanredno povećanje penzija, pored redovnog, imali smo dvije pomoći po 100 KM. Eh, sad kako će sve to da bude kada se svedu računi za šest mjeseci, vidjećemo. Premijer je dobre volje da penzije bude povećane, ako bude bilo mogućnosti – navodi Trifunović.

On smatra da su penzioneri privilegovani kod Vlade, jer se njima na početku mjeseca prvo isplaćuju penzije, pa onda idu ostale isplate.

PROJEČNA PENZIJA 540 KM

Junsku penziju u Republici Srpskoj dobilo je ukupno 279.328 korisnika prava, od čega je 224.898 u Republici Srpskoj, a van Republike 54.430 korisnika. Prosječna penzija iznosi 540,21 KM i čini 42,20 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 550,69 KM i čini 43,02 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Premijer RS, Radovan Višković, nedavno je u razgovoru s delegacijom Udruženja penzionera izjavio da će Vlada RS raditi na povećanju penzija u skladu sa budžetskim mogućnostima.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu