Društvo

Jedni slave uz šampanjac, drugi Božić dočekuju u kontejnerima: Zašto Hrvatska ne obnavlja porušene srpske kuće na Baniji

Branka Bakšić Mitić, zamjenica gradonačelnika Gline, poznata po oštrom jeziku, ponovo je oplela po Vladi Hrvatske, koja je za dvije godine od razornog zemljotresa na Baniji za postradale izgradila samo šest kuća.

glina godisnjica zemljotresa
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Sve me ovo podsjeća na 1995. godinu, kada ljudi u ovim krajevima nisu imali ni struje. Naravno struje nije bilo u srpskim kućama. Sad nemaju ni kuće i opet se ne mogu pouzdati u državu rekla je Branka Bakšić Mitić.

Branka Bakšić Mitić zamjenica gradonačelnika Gline
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGER

Ona tvrdi da je u cijeloj Sisačko moslovačkoj županiji Glina u zemljotresu najgore prošla, a najmanje je u procesu obnove dobila.

U zemljotresu koji je Baniju zadesio prije dvije godine, na području Gline je uništeno ili teško oštećeno više od 2.000 objekata, a petoro mještana je poginulo pod ruševinama. Najgore je prošlo staro srpsko selo Majske poljane.

petrinja godisnjica zemljotresa kontejnersko naselje
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U Glini i okolnim selima i danas više od 1.000 ljudi, koji su ostali bez domova, živi u 700 kontejnera.

– Glina je najteže pogođena, a o njoj se najmanje priča i Glinjanima se najmanje pomaže. Ne znam je li to zbog etničkog sastava stanovništva, zbog sporosti administracije ili zato što Hrvatska nije solidarna, ali nešto sigurno ne štima. Nije normalno da mali privatni donatori za postradale učine više nego država, a država ima novac za obnovu – kaže Branka Bakšić Mitić.

Ona podsjeća da je tužno da danas mnogi u Hrvatskoj slave uz šampanjac ulazak u Šengen i evro zonu, ne razmišljajući o državljanima Hrvatske, koji treću Novu godinu i treći Božić dočekuju bez pravog krova nad glavom.

– Ne znam da li se Banija namjerno ostavlja da umre i opusti, ali očigledno nikom nije stalo da mladima obezbijedi bar minimalne uslove za ostanak – kaže Branka Bakšić Mitić.

Podsjeća da administracija traži elaborat za rušenje svakog objekta, pa čak i za kuće koje su još u decembru 2020. pretvorene u hrpu ruševina, a onda se godinu i više čeka rješenje o obnovi, pa tek nakon toga obnova može početi.

– Nije onda ni čudo što je država za dvije godine izgradila samo šest zamijenskih kuća u cijeloj županiji, dok je, na primjer, samo jedno udruženje, Udruženje Hrvata iz BiH, koji žive u Švajcarskoj, na području Gline obezbijedilo šest kuća i to četiri za srpske i dvije za hrvatske porodice. Oni nisu gledali ni naciju ni proceduru, gledali su samo kome su kuće potrebne – zaključila je.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu