Ovim se ne završava spisak odluka i procesa koji bi, u normalno doba, izazvali građanske proteste, ali u doba korone sve to prolazi “ispod radara”. Većina ljudi okupirana je brigom za zdravlje u cilju sprečavanja širenja virusa, javna okupljanja su zabranjena, uvedeno je vanredno stanje, a protok informacija je usporen i otežan.
Kako ocjenjuju analitičari, dok jedni strahuju za zdravlje ili su zauzeti borbom sa korona virusom, drugi koriste gužvu.
Politička analitičarka mr Tanja Topić kaže da je pažnja većine građana usmjerena na borbu s epidemojom, ali ocjenjuje da javnost, ipak, nije uspavana, kako se na prvi pogled možda čini.
Pod pritiskom javnosti, ipak su se neke odluke promijenile. Sjetimo se gužve u vezi sa nabavkom novog helikoptera. Vlada RS je odustala od kupovine helikoptera, što je dobar potez, jer u trenutku kada RS traži pomoć za nabavku medicinskog materijala to stvarno nije prioritet – kaže Topićeva.
Podsjeća i na slučaj firme sa Pala, koja je oštetila budžet RS, a ipak je dobila koncesiju za eksploataciju kamena.
– I na to su ukazali mediji, ali u doba korone takve vijesti, nažalost, ostaju na margini. Zloupotreba ima, vanredna situacija se koristi da se završe poslovi iza kulisa, a izostaje djelovanje kritičke javnosti, koja je i inače slabašna, dok je sada dodatno reducirana – ocjenjuje Topićeva.
U poslove iza kulisa sumnjaju i u organizaciji Transparensi internešnel BiH. Agenciji za javne nabavke BiH uputili su desetak zahtjeva za preispitivanje javnih nabavki, raspisanih u vrijeme epidemije.
– Nismo se bavili nabavkom medicinske opreme, jer je logično da se to, u doba epidemije, radi po hitnom postupku. Imamo, međutim, i slučajeva javnih nabavki po hitnom postupku za poslove ili robu koja nema nikakve veze sa COVID 19, kao što su na primjer nabavke kancelarijskog namještaja ili hrane i pića – kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorka TI BiH.
Dodaje da TI BiH pravi bazu podataka kako bi, kada epidemija prođe, sve slučajeve koji bude sumnju temeljno analizirali i preispitali. Jedan od tendera, koji će se svakako naći u toj bazi, jeste i izgradnja zgrade Ustavnog suda Republike Srpske, vrijedan skoro šest miliona maraka.
U pitanju, međutim, nisu samo tenderi.
– Treba se fokusirati i na kredite i zaduženja o kojima javnost malo zna, počev od kredita MMF-a, namijenjenog upravo za otklanjanje posljedica epidemije u BiH – upozorava Korajlićeva.
Dodaje da, kada epidemija prođe i kada bude ukinuto vanredno stanje, treba zahtijevati da se polože računi kako pred javnošću, tako i pred Narodnom skupštinom RS, koja je, i po Ustavu, nadležna da retroaktivno potvrdi odluke donesene u ovom periodu.
– To svakako treba zahtijevati, ali je pitanje da li će se, s obzirom na odnos snaga u Narodnoj skupštini RS, poslanici pozabaviti ozbiljnom analizom tih odluka – kaže Korajlićeva.
Ona podsjeća da je ispod radara prošla i uredba sa zakonskom snagom, kojom su, između ostalog, dok traje epidemija, van snage stavljeni i rokovi koji se odnose na Zakon o slobodi pristupa informacija. U prevodu, tražene informacije ili podatke nadležni organi ne moraju dostaviti novinarima ili građanima u roku od 15 dana, pa mnogi to koriste da uopšte ne odgovore na zahtjeve za informacijama.
Topić: Politika “čvrste ruke”
Tanja Topić ocjenjuje da je u vrijeme epidemije korona virusa javnost u Republici Srpskoj i BiH podijeljena kada je u pitanju transparetnost i kritički odnos prema odlukama koje se donose.
– Imate dobar dio građana koji vjeruju u politiku “čvrste ruke”; smatraju da je najbitnije biti disciplinovan i ne dovoditi u pitanje ono što autoriteti preduzimaju. S druge strane, javnost se budi i sve više ljudi kritički preispituje sve što se u vrijeme epidemije dešava – tvrdi Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu