Društvo

"Jezik uvijek prati život" Saznajte da li NOVE RIJEČI mogu postati dio svakodnevnog govora

Takmičenje za najbolju srspku riječ privuklo je mnogo pažnje, a razlog toga je sasvim jednostavan.

žena gleda u monitor računara
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Mamigriz umjesto apetajzer, spljeskavica – umjesto smash burger… Za opstanak našeg jezika moramo ga unapređivati a ne apdejtovati.

Naime, jedan sajt iz Londona, koji njeguje srpski jezik, pokrenuo je inicijativu za očuvanje istog.

Duško Babić, direktor Srpske književne zadruge objašnjava kako on na to gleda.

Ove riječi koje su vještačke, koje apsolutno ne odgovaraju duhu srpskog jezika. Ove navedene riječi iz ankete su apsolutno nepotrebne – navodi on.

Zašto zapravo ima ovoliko anglicizama koji su trenutno prisutni u srpskom jeziku, pitaju se svi.

Gost 150 minuta, Duško Babić, objašnjava ovu pojavu.

Pročitajte još

– Tu su dva pola jedne priče. S jedne strane, u pitanju je trend nekontrolisanog unošenja stranih riječi, mahom anglicizama u naš jezik, što svakako nije dobro, i čemu se jedno smišljenom i etičkom politikom, školom, porodicom i nekim smišljenim akcijama treba suprostaviti, ali nikako na silu i nikako ovakvim inžinjeringom i vještačkim pravljenjem riječi koje bi trebalo da poprave jezik – naglašava on.

Takođe dodaje da on nije za to.

– Nekontrolisano unošenje stranih reći i popravljanje jezika su zapravo dva lica jedne iste zablude. Da se jezik može popraviti, vještačkim inžinjeringom, sa strane, da se na jedan način, nasilan, unose strane riječi, koje će on sam da stvori. Ako postoji nešto savršeno, što čovjek stvara i što je stvarao, onda je to ljudski jezik. To je sistem koji se neprestano iz sebe obnavlja, dopunjuje, i sam nađe ono što mu treba – ističe direktor Srpske književne zadruge, prenosi B92.

Jezik uvijek prati život, i uvijek će pronaći neku riječ spontano. Nisu  mu potrebni nikakvi inžinjeri.”

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu