Iako je predsjednik Dvajt Ajzenhauer prvi put predložio takav sporazum 1955. godine, on je postao realnost tek 2002. godine. Od tada, Ugovor o otvorenom nebu dozvolio je izviđačke letove preko svake od 34 zemlje koje su ga potpisale mahom NATO države i druge širom Istočne Evrope. Ovaj aranžman omogućava američkim nadzornim avionima da prate ono što ruska vojska namjerava na područjima poput istočne Ukrajine, ili Gruzije, gdje su ruske trupe jednom uzalud pokušale da zauzmu velike teritorije.
Američko povlačenje iz Ugovora o otvorenom nebu Putinu bi dalo više slobode da krene u područja poput istočne Ukrajine, gdje bi najradije sakrio svoje postupke od zapadnog nadzora. Kao što je izaslanik Eliot Endžel, predsjedavajući Odbora spoljnih poslova, napisao u pismu savjetniku za nacionalnu bezbjednost SAD Robertu O'Brajenu, „povlačenje rizikuje podjelu transatlantske alijanse i dodatno će potkopati pouzdanost Amerike kao stabilnog i predvidljivog partnera kada je u pitanju evropska bezbjednost”.
Odustajanjem od ugovora Otvoreno nebo, Sjedinjene Države ispuniće Putinove ciljeve na efikasan način uvlačenjem još jednog klina u NATO savez. Ben Rodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Baraka Obame, možda je to najbolje ocijenio u nedavnom tvitu: „Ponekad je jedini način da se objasni/predvidi Trampova spoljna politika da se razmišlja: ‘Šta bi Putin želio da rade SAD?'”.
Tramp je povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma 2017. godine, zatim se 2018. povukao iranskog nuklearnog sporazuma, zatim i iz sporazuma INF (o nuklernim raketama), pokrenuvši ono što će neminovno biti nova trka u naoružanju. Sada, administracija prijeti da će se povući iz Ugovora o otvorenom nebu.
– Stav unutar ministarstva odbrane i Stejt dipartmenta je da održavanje ugovora i dalje ima značajnu vrijednost za SAD i naše saveznike i partnere – rekao je Kingston Reif, direktor za politiku razoružanja i smanjenja prijetnji pri Udruženju za kontrolu oružja.
Reif kaže da je ovaj sporazum omogućio da SAD preleti u Ukrajinu i zapadnu Rusiju, a ti letovi su pružili dragocjene podatke u vezi sa ruskom vojskom.
– Štaviše, pošto je Ukrajina takođe potpisnica pakta, njena vojska je imala koristi od obavještajnih podataka prikupljenih tim preletima – kaže Reif.
Ugovorom su takođe dozvoljeni nadzorni letovi nad teško naoružanom ruskom enklavom Kalinjingrad, gdje Kremlj unapređuje raspoređivanje nuklearnog oružja. Ovi letovi su bili posebno korisni baltičkim članicama NATO, uključujući susjednu Litvaniju, gdje napredni ruski sistemi predstavljaju neposrednu i uvijek prisutnu prijetnju.
Ostaje nejasno zašto Trampova administracija nastoji da se povuče iz ugovora nakon 17 godina. Administracija je odbila da komentariše za Si-En-En uzrok ili vrijeme povlačenja.
Tramp bi trebalo da počne da razmatra posljedice svojih impulsivnih radnji – što je nedavno i pokazano u njegovoj loše osmišljenoj odluci o povlačenju američkih snaga iz sjeveroistočne Sirije, dajući tako Turskoj i Rusiji otvoren put da okupira te teritorije. Iako su posljedice povlačenja iz Ugovora o otvorenom nebu u kratkom roku možda manje vidljive od posljedica povlačenja SAD iz Sirije, dugoročno bi mogle da se pokažu jednako katastrofalnim, zaključuje američki medij.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu