U današnjem tekstu pod nazivom “Najeksplozivnija zaostavština građanskog rata” španski list El Pais podsjeća na mnogobrojne slučajeve neeksplodiranih bombi iz ovog perioda navodeći posebno slučaj kada je jedna granata prije nekoliko decenija pronađena u blizini Arhitektonskog fakulteta na madridskom Politehničkom univerzitetu.
To nije bila slučajnost, navodi list pošto je jedna od prvih linija fronta u građanskom ratu prolazila baš kroz univerzitetski kampus i javni park “Kasa de kampo” u Madridu.
Today marks 80 years since the end of the Spanish Civil War. But its legacy remains, with the authorities still having to make around a thousand explosive devices from the conflict safe every year https://t.co/RAlbTkfF6C
El País English Edition (@elpaisinenglish) April 1, 2019
Desetine hiljada neeksplodiranih uređaja koje je ostavio trogodišnji sukob nisu izgubile ni malo od svoje destruktivne moći uprkos decenijama koje su prošle od sukoba.
Ako se projektil otvori, eksploziv bi mogao biti oštećen vlagom, ali ako je neoštećen, on ostaje neograničeno aktivan – upozorava poručnik Salvador Serano iz odjeljenja za uklanjanje bombi Civilne garde koja je stacionirana u gradu Valdemoru.
Dana 2. maja 2018. godine 38-godišnji muškarac je teško ranjen od projektila koji je držao u svojoj kući u Arevalu u pokrajini Avila, a pošto su komšije pozvale civilnu gardu ona je u stanu ovog čovjeka pronašla čitav arsenal iz Građanskog rata.
More than a thousand bombs, grenades, etc., defused each year in Spain, most from the Spanish Civil War https://t.co/qpE3jGSj6u #iberhist
— Matthew Kerry (@guajeingles) April 1, 2019
El Pais navodi i još neke slučajeve kao onaj kada je u novembru 2014. godine jedan farmer poginuo u Viljarealu u pokrajini Kasteljon kada je bomba iz građanskog rata eksplodirala u njegovoj šupi za alat, ili kada su u septembru 2013. otac i sin ozbiljno povrijeđeni od eksplozivne naprave koja se aktivirala u garaži koju su čistili u gradu Teruelu.
List navodi podatatak da je Civilna garda demontirala oko 35.000 eksplozivnih naprava od 1985. godine, a 80 odsto od njih bilo je oružje iz Građanskog rata.
Nasuprot očekivanjma, broj novih pronalaženja eksplozivnih naprava se nije smanjio s vremenom, on je ostao stabilan na oko 1.000 novih slučajeva godišnje
Prema riječima poručnika Serana, većinu pronalaze u ruralnim područjima planinari ili pastiri nakon većih padavina poslije kojih se ukažu i ove naprave.
U gradovima bombe se obično pojavljuju kada buldožeri kopaju zemlju za potrebe izgradnje, ali ima i projektila koji su pronađeni u kućama, ispod lažnih plafona ili između zidova, kao da su ih stanari tu čuvali u slučaju nekog napada.
Ali najveća opasnost dolazi od sakupljača koji pronalaze i uzimaju ove naprave za kuću, ponekad čak i bez svijesti o tome koliko mogu da budu smrtonosnie.
Civilna garda insistira da svako ko nađe bilo šta što izgleda kao eksplozivna naprava ne treba da ih dodiruje, a još manje da ih transportuje, već da umjesto toga označi mjesto na neki način i pozove Civilnu gardu, a dalji postupak je da tehničari pokušaju da ih unište na licu mjesta ili na najbližem sigurnom mjestu, navodi poručnik Serano.
Povremeno se pojavljuju i starija oružja, pa je tako u martu 1985. godine ribarski brod izvukao dvije bombe iz Prvog svjetskog rata iz Biskajskog zaliva i prenio ih u luku. Kada su eksperti počeli da demontiraju prvu, ona je emitovala gas zbog koga je jedan policajac proveo u bolnici četiri dana.
U pitanju je bila hemijska bomba, a na sreću vremenski uslovi su bili takvi da se toksični oblak nije proširio. Druga bomba je zbog toga bačena nazad u more daleko od obale, navodi El Pais.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu