Sve brži tempo života i tehnološki razvoj doveli su do toga da je internet postao izuzetno značajan medij, koji iz dana u dan bilježi sve veći broj aktivnih korisnika. I dok s jedne strane imamo brojne prednosti interneta, od toga da je omogućio građanima lakše povezivanje, razmjenu informacija i slično, s druge strane imamo i brojne negativne pojave, kao na primjer, nekontrolisano plasiranje lažnih informacija, širenje mržnje, straha, panike i slično.
Svjedoci smo da su društvene mreže preplavljene informacijama, od kojih su mnoge upitne, pa je prosječnom građaninu postalo teško razdvojiti istinu od laži.
Ali, nije to najveći problem. Dodatan problem predstavlja činjenica da je informacije na društvenim mrežama nemoguće kontrolisati, te da su mnogi građani skloniji vjerovati onome što su pročitali na internetu nego zvaničnim institucijama i službama.
Spekulacije
Najbolji primjer za to su poplave u BiH 2014. godine kada su u javnosti plasirane razne neprovjerene informacije, koje su širile strah i paniku, pa je zvaničnim institucijama bilo teško da razuvjere građane da to što su čuli nije istina.
Kolika je snaga društvenih mreža nadležni su mogli da su uvjere i prošle godine pojavom “misteriozne mrlje u Vrbasu”. Informacija se prvo pojavila u medijima, nakon čega su se na društvenim mrežama pojavile razne spekulacije, što je izazvalo strah i paniku kod građana da je voda za piće zagađena, pa su danima opsjedali prodavnice i kupovali vodu jer nisu vjerovali “onoj iz česme”.
Uzalud su bila kasnija uvjeravanja nadležnih institucija da misteriozna mrlja nije ništa drugo nego “cvjetanja algi u Vrbasu”; mnogi građani su i dalje odbijali piti “česmovaču”.
Socijalizam
Ovakvih primjera je mnogo. Neprovjerene informacije su dobile vjetar u leđa širom svijeta, prije svega zahvaljujući društvenim mrežama i dostupnosti interneta, dok brojne institucije i dalje žive u socijalizmu i ne razumiju koliko je bitno reagovati na vrijeme.
Da li je njihova tromost razlog zbog koje su građani skloniji više vjerovati društvenim mrežama nego zvaničnim institucijama ili je narod izgubio povjerenje zvanične organe, pa im više ništa ne vjeruje? Ukoliko je u pitanju ovo drugo, kako uopšte zvanične institucije mogu vratiti povjerenje građana?!
Sociolozi i psiholozi vjeruju da će “nevjernih Toma” uvijek biti, kao i neprovjerenih informacija na društvenim mrežama, ali da s druge strane vlast, odnosno zvanične institucije moraju da budu što više prisutne u javnosti i na vrijeme objavljuju informacije koje su bitne za svakodnevni život građana.
Teorije zavjera
Psihologinja Slađana Cvjetković ističe da značajan broj građana, posebno onih starijih, i dalje nije svjestan činjenice da društvene mreže nisu izvor vjerodostojnih podataka.
Veliki broj njih misli da je sve što je javno napisano i objavljeno ustvari istinito. Mnogi naši stariji građani i dalje razmišljaju po onom starom, socijalističkom sistemu, pa otud i vjerovanje u vjerodostojnost objavljenih informacija – pojašnjava Cvjetkovićeva.
Dodaje da, s druge strane, imamo i one koji su sumnjičavi prema javnim podacima, odnosno onih koji su skloni „teorijama zavjera“. Cvjetkovićeva kaže da ćemo uvijek naći one građane koji su skloni vjerovati kako se nešto namjerno prikriva iz ovog ili onog razloga, pa im društvene mreže dođu kao dobro oruđe za širenje svojih ideja.
Autoritet
Ukoliko zvanične institucije žele da ubijede građane u neistinitost neke informacije na društvenim mrežama, Cvjetkovićeva savjetuje da sarađuju sa stručnjacima koji slove za autoritet u svojoj oblasti. Ključno je, kaže ona, da se iznese vjerodostojan podatak koji je potkrepljen činjenicama, i da ga iznese osoba od autoriteta, odnosno stručnjak u toj oblasti.
– To su osobe koje mogu da svojim autoritetom budu garant vjerodostojnosti neke informacije. Drugim riječima, to treba biti osoba kojoj građani vjeruju. Bilo da je riječ o doktoru, profesoru, pravniku, ili nekom drugom. Građani se nekako baziraju na autoritet osobe koja stoji iza informacije više nego na samu informaciju – poručuje Cvjetkovićeva.
Radio Mileva
Sociolog Ivan Šijaković objašnjava da mnogi građani i dalje žive po principu „rekla-kazala“, odnosno u vrijeme kada su se informacije prenosile putem „radio Mileve“.
– Građani na ovim područjima su skloni prepričavanjima i često izmišljanjima, pa su im društvene mreže pogodno tlo za to, u odnosu na onaj period kada se informacija mogla prenijeti samo od čovjeka do čovjeka. Danas se putem društvenih mreža to može širiti mnogo brže i na mnogo više ljudi – ističe Šijaković.
Dodaje da svi oni koji žele da čuju neku informaciju naprosto hrle na internet kako bi bili u „žiži vijesti“.
Dodatan problem je, kaže Šijaković, sklonost građana da šire lažne informacije. Prema njegovim riječima, to je neka vrsta epske kulture na ovim prostorima – da se što više doda.
– Svakom događaju neko nešto doda i onda se to tako prepričava. Na kraju prvobitna informacija totalno promijeni svoj značaj dok dođe do one stote osobe. E, to je tako i na društvenim mrežama – objašnjava Šijaković.
Navodi da institucije danas imaju težak zadatak, a to je da idu u korak s društvenim mrežama i da edukuju građane gdje da traže provjerene informacije. Šijaković ističe da građani u prvom redu trebaju da vjeruju stručnjacima, te da ako iza neke informacije stoji običan građanin ili je ona nepotpisana, trebaju je uzeti s rezervom.
Vujićeva: Najbitnija je transparentnost
Jedan od svijetlih primjera kako institucije mogu da reaguju na vrijeme i u velikoj mjeri spriječe širenje lažnih informacija imali smo priliku da vidimo na primjeru pojave virusa korona u Banjaluci.
Iako se odmah po otkrivanju prvog oboljelog na društvenim mrežama počele širite razne neprovjerene informacije i panika, posebno među roditeljima čija djeca idu u vrtiće i škole, nadležni iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske su, zajedno sa timom stručnjaka, veoma brzo uspjeli da „razbiju“ tu paniku.
Portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS Jelena Vujić objašnjava da su svjesni činjenice da je zdravstvo usko povezano sa emocijama građana, jer svako od njih strahuje ne samo za svoje, već i zdravlje svojih najbližih.
– Zbog toga moramo biti veoma oprezni u komunikaciji, i ona mora biti transparentna. Moramo građanima dati što više informacija kako bi odagnali njihov strah – kaže Vujićeva.
Govoreći o pojavi virusa korona u Srpskoj, Vujićeva ističe da su bili svjesni da moraju građanima dati što više informacija, te da osluškuju šta ih zanima, odnosno koja pitanja najčešće postavljaju.
Bitno je, kako navodi Vujićeva, da te informacije dobiju od stručnjaka i zvaničnih institucija.
– Tu su nam, naravno, ključni i mediji. Oni su nam najvažniji partner, jer su most preko kojeg dolazimo do građana- zaključuje Vujićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu