Društvo

Kako da se ponašamo kada je požar: Stručnjaci savjetuju kada bježati, a kada ostati u stanu

Od početka godine, u Srbiji je čak desetoro ljudi stradalo u požarima, a vatrogasci su spasli njih 44.

Kako da se ponašamo kada je požar: Stručnjaci savjetuju kada bježati, a kada ostati u stanu
FOTO: NIKOLINA KLJAJIĆ / RINGIER

Ivan Aranđelović, profesor Mašinskog fakulteta kaže da je najvažnije da se u zgradama na putevima za evakuaciju nikad ne drži otpadni materijal. Aranđelović ističe da se uvijek bježi naniže i ako možemo da pobjegnemo.

Kako kaže, protivpožarni alarmi u Beogradu regulisani su dosta davno, odlukom Grada iz 1983. godine za objekte od četiri sprata, pa naviše.

Pročitajte još

– Dosta je starih objekata i obaveza je stambene zajednice, a upravnik zgrade je odgovoran je za sprovođenje redovnih pregleda tih sistema – navodi Aranđelović za RTS.

Aranđelović navodi da je prva obaveza za objekte posjedovanje protivpožarnih aparata, jedan po spratu.

– Za objekte koji su viši od 30 metara, odnosno čija je visina najvišeg sprata viša od 30 metara, da ne postoji pozicija u objektu koja je udaljena od vatrogasnog aparata više od 20 metara – napominje Aranđelović.

Najvažnije je, kaže, u zgradama je da se na putevima za evakuaciju nikad ne drži otpadni materijal, bicikli, dijelovi namještaja, saksije sa cvijećem.

– Neko može da strada od tih naših dijelova namještaja, saksija sa cvećem – ističe Aranđelović.

Novi objekti, dodaje, imaju protivpaničnu rasvjetu koja bi trebalo da se kontroliše najmanje dva puta godišnje, a organizacija toga pripada upravniku zgrade.

Na pitanje ako moramo da bježimo iz zgrade, kako da izbjegnemo opasnu situaciju, Aranđelović ističe da se uvijek bježi naniže i ako možemo da pobjegnemo.

– Ako je hodnik pun dima, onda je bolje da se vratimo u stan i izvršimo zaptivanje nekim mokrim peškirima ili kaputima da bi dim, od kog se najčešće strada, u što manjoj mjeri uđe u stan. Ako dim ide preko fasade, onda se radi suprotno, zaptivaju se prozori i povlačimo se u najudaljeniju prostoriju – navodi Aranđelović.

Ukazuje da ni stare zgrade nisu nebezbjedne, kada se održavaju.

Ističe da je najvažnije je da ne držimo otpadni materijal po hodnicima.

– Zakonska je obaveza da sisteme koje imamo u zgradi, rasvjetu, hidrantske instalacije i sisteme održavamo i proveravamo redovno. To vam je u principu dva puta godišnje- ističe Aranđelović. Na pitanje šta kao pojedinci ne smijemo da radimo da do požara ne bi došlo, ukazuje da moramo da vodimo računa o instalacijama, koristiti ispravne uređaje, ne koristiti oštećene kablove ili uređaje.

– Sve ono što je staro ili vidljivo oštećeno ne uključivati u električnu mrežu. Stavljati osigurače, ali ne licne”, zaključuje Aranđelović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu