U međuvremenu je dokazao da posjeduje preferencijalno porijeklo, odnosno EUR1 obrazac.
Sve bi bilo normalno da su rješenje UIO i papir koji su uručili Kresojeviću pretočeni u djelo, odnosno da je ovom Banjalučaninu vraćen novac. Međutim, nije, niti se zna kada će to biti.
Srpskainfo saznaje da pored Kresojevića postoji i veći broj drugih građana u BiH koji imaju identičan problem, pa se s pravom postavlja pitanje zbog čega UIO BiH svjesno vara i pljačka građane.
Doveden u zabludu
Da slučaj Banjalučanina ipak bude gori, službenici UIO BiH tražili su od Kresojevića da iznos od 5.121 marku uplati na račun koji je blokiran zbog dugogodišnjeg spora UIO BiH i Republike Srpske!
Kresojeviću ova informacija vezana za blokadu računa, prilikom uplate novca, nije predočena.
Naravno, niko od službenika nije odgovarao ni disciplinski, ni krivično za ovakav propust, dok bi situacija bila drastično drugačija da kojim slučajem Kresojević duguje novac UIO BiH.
Kroz ironičan smijeh Kresojević ističe da su ga jednom zbog manjeg duga zvali i rekli da će mu blokirati račun firme.
– Ovo je nečuveno. Uplatio sam iznos, iako sam tražio da se to pokrije bankarskom garancijom, ali ne, novac sam morao uplatiti, ali nisam znao da ga uplaćujem na račun koji je bio blokiran. To su mi rekli tek kada sam tražio svoje pare nazad – objasnio je Kresojević.
Carina
Advokat Predrag Herbez objasnio je za Srpskainfo da je Gas sistem d.o.o. 7. oktobra 2019. godine po carinskoj deklaraciji broj IMH 19924 uvezao putničko vozilo s validnim obrascem EUR 1 izdatim od strane prodavca, odnosno da se radi o robi iz EU s preferencijalnim porijeklom.
– Carinska ispostava Banjaluka je predmetni obrazac EUR1 poslala na provjeru, a za to vrijeme je zatražila da Gas sistem d.o.o. položi gotovinski depozit za osiguranja plaćanja eventualnog carinskog duga u iznosu od 5.121,63 KM, što je i učinjeno. Nakon provjere obrasca EUR1 od strane zemlje izvoznice, ustanovljeno je da je isti vjerodostojan, nakon čega je Carinska ispostava Banjaluka donijela rješenje broj 03/6-4/I-16-18-9-167-1/19 od 9. jula ove godine o povratu plaćenog gotovinskog depozita – objasnio je Herbez.
Iako su prošla skoro tri mjeseca od dana donošenja rješenja o povratu novca, UIO BiH ne vraća naplaćeni iznos.
– Sudu BiH sam zbog svega podnio prijedlog za izvršenje na osnovu predmetnog rješenja – dodao je Herbez istakavši da slučaj Kresojevića nije jedini slučaj gdje UIO BiH ne vraća sredstva koja naplaćuje po odnosu gotovinskog depozita.
Ministarstvo protiv Suda BiH
Herbez ističe da kao advokat pred Sudom BiH vodi oko 30 sličnih predmeta.
– U svim predmetima Sud BiH dozvoljava izvršenje, te da se novac vrati s Jedinstvenog računa trezora BiH, jer UIO sva sredstva koja naplati preusmjerava u budžet BiH. Međutim, Ministarstvo finansija BiH se tome izričito protivi i bankama ne dozvoljava da postupe po navedenim odlukama Suda BiH – navodi Herbez.
Zbog svega imamo situaciju gdje Sud BiH donosi pravosnažna i izvršna rješenja, ali pod uticajem Ministarstva finansija BiH banke ne smiju da sprovedu rješenja Suda BiH. To ne samo da je nezakonito, već predstavlja i krivično djelo sankcionisano odrebama Krivičnog zakona BiH, ili drugim riječima, institucije svjesno varaju građane.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu