Društvo

DILEME, PRITISCI, NEIZVJESNOST Maturanti se suočavaju sa jednom od NAJVAŽNIJIH odluka u životu, ŠTA STUDIRATI

Iako izbor fakulteta simbolizuje početak novog životnog poglavlja, za mnoge maturante taj proces donosi niz dilema, pritisaka i neizvjesnosti.

univerzitet u banjaluci
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

O tome su govorile dr sc. Ivona Čarapina Zovko, dekan Studija psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, te studentkinje Iva Babić i Tijana Čutura.

Prema riječima Ivone Čarapine Zovko, najčešće dileme imaju upravo oni mladi koji su uspješni u više različitih oblasti.

– Mladi koji su talentovani za umjetnost, ali su istovremeno odlični u prirodnim predmetima poput biologije i hemije, često se ne mogu odlučiti. Pitanje je kako izabrati zanimanje koje će biti i finansijski isplativo, ali i u kojem će se dugoročno osjećati ispunjeno – kaže Čarapina Zovko.

Dodaje da mladi sve češće traže odgovore na pitanja kako pronaći stabilnost u svijetu koji je nepredvidiv i brzo se mijenja.

Studentica iz Banjaluke, Tijana Čutura, ističe da su dileme među njenim vršnjacima svakodnevne.

Većina razmišlja praktično, biraju ono što donosi sigurnost, a ne ono što vole. Fakulteti koji nude bolje šanse za posao često imaju više mjesta, dok se za umjetničke i društvene nauke teško izboriti – smatra Tijana.

Sličnu situaciju opisuje i Iva Babić iz Mostara.

– Mladi žele razgovarati o izboru fakulteta, ali ih prate strah i nesigurnost. Trudim se da ih ohrabrim jer sam i sama prošla kroz to. Važno je da znaju da nisu sami – naglašava Babić.

Profesionalna orijentacija – nedostaje sistemska podrška

Čarapina Zovko otvoreno govori o nedostatku strukturisanih programa profesionalnog usmjeravanja u obrazovnim institucijama.

– Nemamo nijedan specijalistički studij za karijerne savjetnike, a u školama nedostaje psihologa. Često se provode radionice pod etiketom karijernog savjetovanja, ali bez pravih dijagnostičkih alata – upozorava ona.

Dodaje kako su istraživanja pokazala da učenici čak i ne znaju koje su radne aktivnosti povezane s pojedinim zanimanjima, iako ih planiraju upisati.

Ona ukazuje na još jedan sistemski problem – nepovezanost visokoobrazovnih institucija s realnim tržištem rada.

– Univerziteti kasno reaguju na promjene u društvu. Nemamo sistematsko praćenje potreba tržišta. Osim toga, student koji danas upiše fakultet, na tržište rada izlazi za pet godina, a u tom periodu sve se može promijeniti – ističe ona.

Iskustva studenata – bez savjetovanja, ali uz intuiciju

Tijana priznaje da u srednjoj školi nije imala pristup profesionalnom savjetovanju, iako bi joj, kako kaže, to uvelike pomoglo.

– Donijela sam odluku instinktivno, ali mislim da bi mi profesionalna pomoć olakšala put. Mnogi moji vršnjaci ne znaju ni šta žele, ni šta ih čeka-  kaže Tijana.

Za razliku od nje, Iva je imala podršku školskog psihologa, što je bilo ključno za konačnu odluku.

– Već sam bila sigurna u svoj izbor, ali kroz karijerno savjetovanje ta se odluka dodatno učvrstila. To iskustvo mi je dalo još veću sigurnost – ističe Iva.

Popularna zanimanja i nerealna očekivanja

Prema riječima Čarapine Zovko, određeni studijski programi, poput psihologije, postali su previše popularni nakon pandemije, ali to ne znači nužno da će svi diplomirani studenti biti zaposleni.

– Problem je što se studenti ne preispituju jesu li njihove vještine i predispozicije u skladu sa zahtjevima struke. Popularnost zanimanja često nije usklađena s realnim kompetencijama – pojašnjava.

Dodaje da mladi sve više gravitiraju ka zanimanjima poput influencera, što je posljedica sistemskih vrijednosti usmjerenih ka popularnosti i brzom profitu.

Mladi žele više fleksibilnosti i opcija

Tijana objašnjava da mnogi njeni vršnjaci žele studirati uz rad ili pokrenuti vlastiti posao, dok veliki broj njih planira odlazak iz zemlje.

– Mladi znaju da diploma nije garancija posla. Zato već sada pohađaju dodatne kurseve i razvijaju vještine koje će im pomoći na tržištu – kaže Tijana.

Ipak, važno je slušati sebe

Iva priznaje da poznaje mnoge koji su upisali fakultet iz praktičnih razloga, ali ne uživaju u onome što rade.

– Savjetujem svima da upišu ono što vole. Tada će im biti lakše učiti, raditi i izdržati sve izazove. Trud se isplati – poručuje.

Pročitajte još

Roditelji kao podrška, ne pritisak

Ivona naglašava važnost uloge roditelja, ali upozorava da njihov uticaj ne smije postati izvor stresa.

– Roditelji trebaju biti saveznici. Njihova zabrinutost je razumljiva, ali ne treba određivati budućnost djece. Bitno je da djeca upišu ono za što imaju afinitet i sposobnosti – kaže Čarapina Zovko.

Na kraju šalje važnu poruku svim mladima koji se osjećaju izgubljeno pred odlukom koja im se čini kao presudna.

Danas više ne postoji sigurnost posla – postoji zapošljavanje. Ulaganje u dodatne vještine, obrazovanje i fleksibilnost su ključ. Karijera nije jednokratna odluka, već proces koji traje cijeli život -zaključuje dr.sc. Ivona Čarapina Zovko, piše N1.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu