Ocijenio je to za Srpskainfo demograf Aleksandar Čavić, rukovodilac tima za izradu strategije demografskog razvoja Banjaluke.
– U Banjaluci smo 2019. godine po prvi put imali negativan prirodni priraštaj, i podaci iz te godine ukazuju da će se trend nastaviti – kaže Čavić.
On dodaje da demografi procjenjuju da će se nastaviti odliv mladog stanovništva iz Banjaluke, koja već sada ima znatno lošiju starosnu strukturu, nego prije pedesetak godina, kada je dobila epitet grada mladih.
– Starih je u gradu sve više, pa je i sve manje šetača na ulicama, pogotovo u ove hladne dane, kada stariji ljudi nerado izlaze ioz svojih stanova i kuća – kaže Čavić.
U Strategiji demografskog razvoja Banjaluke, koja je usvojena u aprilu, demografi su upozorili da će se broj stanovnika u najvećem gradu RS drastično smanjiti i predložili rješenja koja mogu pomoći da se to ne dogodi.
Očekuje se da će u narednih 17 godina broj stanovnika Banjaluke smanjiti za oko 10.000 i da će grad 2040. godinu dočekati sa nešto više od 173.000 stanovnika. Najpesimističnije prognoze priodviđaju čak da će broj Banjalučana, po prvi put u posljednjih pola vijeka, spasti ispod 170.000.
Podjsećamo, Banjaluka je dsedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka stekla epitet grada mladih: kako zbog velikog broja studenata, tako i zbog starosne strukture autohtonih stanovnika grada na Vrbasu.
– U cijeloj BiH najbrojnije su bile generacije rođene od 1946. Do 1961. godine. U to vrijeme i u Banjaluici se rađalo tri puta više djece nego posljednjih godina – objašnjava Čavić.
Kada se niskoj stopi nataliteta doda odlazak mladih, nije iznenađenje što je nekadašnji grad mladosti drastično ostario.
– Godinama se taj deficit kompenzovao doseljavanjem mladih iz manjih mjesta u Srpskoj u Banjaluku, ali to neće još dugo potrajati. Nikakvo Šipovo ni Mrkonjić Grad više ne mogu podmladiti Banjaluku, jer ni tamo nema stanovništva, taj resurs je već iscrpljen – zaključuje Aleksandar Čavić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu