Društvo

Kako smo proizvodili i trošili prošle godine: BiH i Bugarska jedine u ovom dijelu Evrope imale viška struje

Bosna i Hercegovina u Bugarska su jedine zemlje u Jugoistočnoj Evropi koje su prošle godine proizvele više električne energije nego što su potrošile.

struja distribucija elektro trafo stanica
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Kako se navodi u izvještaju Državne regulatorne komisije za elektrtičnu energiju BiH (DERK) u BiH je proizvedeno 15.035,96 GWh električne energije, što je 2.019 GWh, odnosno 11,8 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna potrošnja električne energije u BiH iznosila je 12.058 GWh i smanjena je za 112 GWh, odnosno 0,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Za razliku od 2021. godine, u kojoj su hidrološki uslovi bili povoljni, u 2022. godini hidrološka situacija je bila značajno lošija, naročito u drugoj polovini godine, te je proizvodnja u hidroelektranama smanjena za 1.855 GWh ili 29,4 procenata.

– I ukupna proizvodnja u termoelektranama je smanjena, za 192 GWhili 2 odsto, i iznosila je 9.629 GWh. Dok je u termoelektrani Stanari zabilježena najveća godišnja proizvodnja od ulaska u pogon 2016. godine u iznosu od 2.128 GWh, ostale četiri termoelektrane su imale manju proizvodnju nego prethodne godine, a najveće smanjenje zabilježeno je u termoelektranama Ugljevik (8,7%) i Tuzla (8,5%) – piše u izvještaju.

Pročitajte još

Inače, najviše struje u BiH proizvode upravo termoelektrane.

U 2022. smanjena je potrošnja najvećih kupaca električne energije u Bosni i Hercegovini: ArcelorMittal Zenica d.o.o. za 15,3 odsto, B.S.I. d.o.o. Jajce za 3,2 odsto i R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad za 0,5 procenata.

– Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje u BiH, tj. bilansni suficit u 2022. godini iznosio je 2.978 GWh, što BiH uz Bugarsku (suficit od 12.200 GWh) svrstava u zemlje koje jedine u jugoistočnoj Europi imaju suficit u bilansu električne energije. Mada se u Bugarskoj, zbog primjene Sistema trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar EU, kupuju skupe dozvole za emisiju stakleničkih gasova u proizvodnji, rad termoelektrana je postao rentabilan zbog rasta veleprodajnih cijena – navodi se u ovom dokumentu.

Najviše energije s prenosne mreže je preuzeto od Elektroprivrede BiH 4.986,56 GWh, zatim od Elektroprivrede RS 4.264,79 GWh i Elekrtroprivrede HZHB 1.471,55 GWh.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije