Pa i onda kada je pandemija otišla van granica Kine i došla do Evrope i tada je bilo mnogo nevjernih Toma kojima je virus bio smiješan i nije im padalo na pamet da naprave neke restriktivnije mjere kako bi se odbranili od virusa.
Tek kada se bolest počela rapidno širiti, a građani umirati, mnogima je postalo jasno da sa virusom nema šale. U opasnost od novog virusa nisu vjerovali ni građani, a ni mnogi političari.
Tako je američki predsjednik Donald Tramp uprkos upozorenjima naučnika, ali i CIA koja je vrlo brzo nakon što je virus počeo da se širi Kinom, upozorila da je riječ o potencijalnoj pandemiji, on te tvrdnje odbacio.
Tramp se čak ismijavao virusu nazvavši ga “kineskim virusom”, te je tvrdio kako se pretjeruje pričama da je opasan.
Pa i onda kada se korona virus pojavio na teritoriju SAD i postao ozbiljna opasnost, Tramp se požalio da ljudi iz centra za prevenciju zaraznih bolesti nepotrebno šire paniku izjavom da će virus promijeniti način života Amerikanaca.
Trampu je najviše smetalo što to odbija potencijalne investitore, te je u početku čak pozivao građane da idu na posao navodeći kako ne “mogu ležati kod kuće” dok ekonomija propada.
Danas kada broj oboljelih i umrlih rapidno raste, zbog čega se Amerika našla prva na ljestvici najpogođenijih zemalja korona virusom, Tramp uviđa da je pretjerao sa svojim ranijim izjavama.
Ništa manje skeptičan prema korona virusu nije bio ni britanski premijer Boris Džonson, koji je čak javno govorio kako ne namjerava odustati od rukovanja sa ljudima, te negirao opasnost od zaraze korona virusom.
Čak je snimljen kako se u jednoj bolnici rukuje sa svima, uključujući i pacijente koji su pozitivni na koronu, zbog čega je ovih dana i sam završio u bolnici.
Kao ni Tramp, ni Džonson nije želio uvoditi restriktivne mjere u zemlju uzdajući se u “kolektivni imunitet”.
To je dovelo do toga da je Velika Britanija trenutno na šestom mjestu najpogođenijih zemalja na svijetu korona virusom, a uskoro bi mogla da postane evropski epicentar.
Vlast je u međuvremenu promijenila priču pa su pozvali građane da ostanu kod svojih kuća, zatvorili restorane, kafiće i uveli stroge mjere, slijedeći raniji primjer brojnih evropskih zemalja.
Ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u početku nije bio zabrinut zbog virusa, pa je nakon što je utvrđen prvi slučaj virusa u državi poručio građanima kako nema mjesta panici, te da će nastaviti raditi isto kao i do tada, ali i da “nema namjeru nositi masku”.
Najteži dan u vezi sa korona virusom je bio 10. februar, kada je umrlo 108 ljudi i to prevashodno u Kini, a tog istog dana više od 20.000 ljudi je umrlo od raka. Tog dana je bilo 25 puta više samoubistava, i isto toliko smrti od ujeda komaraca – rekao je tada Vučić, objašnjavajući zašto nema mjesta panici.
Ubrzo je shvatio da je virus itekako opasan, a Srbija je u međuvremenu zatvorila svoje granice, uvela policijski čas i nalazi se među državama koje imaju najrestriktivnije mjere u borbi protiv korona virusa.
Skepticizam prema novom virusu imali su i brojni drugi političari u region i svijetu sve dok bolest nije zakucala na njihova vrata.
Ne brinu zbog korone
Trenutno jedina zemlja u Evropi koja ne brine o korona virusu i nije uvela nikakve mjere jeste Bjelorusija.
Njen predsjednik Aleksandar Lukašenko, uprkos širenju virusa, tvrdi da je riječ o “masovnoj histeriji”. On je čak predložio građanima da piju više votke kako bi se zaštitili od virusa.
Belorusija, koja ima oko devet i po miliona stanovnika, ima preko 2.500 zaraženih korona virusom, dok je do sada umrlo više od 26 osoba.
Fabrike, trgovine i restorani u Bjelorusiji posluju kao i obično, sportski stadioni su puni gledalaca, a ljudi vrlo rijetko nose zaštitne maske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu