Banjaluka

Kakva imena dajemo djeci: Dječaci "čuvari" tradicije, djevojčice prate trendove (FOTO)

Fevronija, Tessa, Anastas, Zoi, Snena, Teona, Elen samo su neka od modernijih, ali nesvakidašnjih imena koja su roditelji u posljednje vrijeme davali svojoj djeci.

Kakva imena dajemo djeci: Dječaci "čuvari" tradicije, djevojčice prate trendove (FOTO)
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Rekli su ovo za Srpskainfo iz Matične službe i dodali da posljednjih godina među roditeljima vlada trend da dječacima daju tradicionalna imena poput Vasilije, Jovan, Bogdan i na taj način čuvaju tradicionalni srpski imidž i identitet.

Djevojčice sve više dobijaju moderna, svjetska imena kao što su Teona, Magdalena, Iskra, Melani, Tija i slično.

– Kada govorimo o imenima, dječaci su „čuvari“ tradicije. U naše prostorije dolaze roditelji i daju imena, a u skorije vrijeme to su najčešće Gavrilo, Dušan i Todor. Djevojčice, s druge strane, dobijaju moderna imena, ali naravno ima i onih roditelja koji se ipak odluče za nešto tradicionalniju varijantu – rekli su iz Matične službe grada Banjaluka.

U igri i neobična imena

Tradicionalnija imena koja roditelji daju djevojčicama, a da nisu tako česta i uobičajena su Anđelija, Dara, Vjera, Danica, a od starinskih imena koja se gotovo svakodnevno upisuju u matične knjige su Milica, Jovana, Marija i Ana.

Dodaju da se često dešava da se na stranicama matičnih knjiga pronađu i neka standardna imena kao što su Ana, Sofija, Teodora, Mila…

– Iako je praksa da djevojčice češće dobijaju moderna imena ima slučajeva kada se roditelji odluče da dječaku daju malo neobičnije ime, a primjer toga su Nestor, Mark, Harun, Noa, Adijan, Sebastijan, Krsman, Anastas – ističu oni.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Mame sa kolicima
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Prema iskustvima matičara, dešavalo se, ali ne toliko često, da se roditelji odluče da svom djetetu daju dva imena, a u još rjeđim situacijama dva prezimena.

– Nije uobičajena praksa da roditelji ili staratelji djeci dodijele dva imena, ali ipak ima par primjera duplih imena. Za djevojčice su to, na primjer, Ena Mihaela, Petra Lukija, Vjera Aria, Violeta Lea, a za dječake ime kao što je Vasilije Predrag – rekli su iz Matične službe.

Rođeno više djevojčica

Od početka 2022. godine u Matičnu knjigu rođenih Banjaluke izvršeno je 1.048 upisa za bebe rođene u Banjaluci. Od tog broja, 547 je djevojčica, a 501 dječak, potvrdili su matičari.

Dodaju da je 2019. godine u matične knjige Grada Banjaluka upisano rođenje 3.250 beba, a 2020. godine taj broj je bio nešto veći i iznosio je 3.302.

Rekli su da se u prosjeku svake godine podnese oko stotinak zahtjeva za promenu ličnog imena.

– Upravni postupci za promjenu ličnog imena, po zahtjevima stranaka, provode se u kontinuitetu i to je, u pravilu, svake godine više od 100 postupaka. U ovoj godini do sada je podneseno 38 ovakvih zahtjeva, a najčešći razlog za to je vraćanje prezimena nakon prestanka braka – kazali su matičari.

Ističu da se nekolicina zahtjeva građana odnosila na promjenu kompletnog ličnog imena, odnosno i imena i prezimena.

Pročitajte još

Dodaju da su ove godine, do aprila, zaprimili dva zahtjeva prema kojim su roditelji promijenili ime svojoj bebi koje su mu dali po rođenju.

– Postupak promjene ličnog imena za maloljetnu osobu može biti proveden po sporazumnom zahtjevu oba roditelja ili na zahtjev jednog od roditelja, usvojilaca ili staratelja, uz saglasnost nadležnog organa starateljstva – pojasnili su oni.

Šta kaže zakon

Punoljetni građani koji podnesu zahtjev za promjenu ličnog imena, bilo samo imena, ili samo prezimena, trebaju ispuniti sve uslove propisane Zakonom o ličnom imenu.

Ukoliko se pojedinac odluči da promijeni ime ili prezime neophodno je da ispuni određene uslove.

– U postupku je neophodno dokazati da ne postoje smetnje u pogledu poreskih i drugih finansijskih potraživanja, da se protiv podnosioca trenutno ne vodi krivični postupak, a uvjerenjem iz kaznene evidencije potrebno je dokazati da podnosilac zahtjeva, do sada, nije kažnjavan – precizirali su matičari.

Dodaju da u slučaju ako je lice kažnjavano, odnosno osuđeno za krivično djelo, promjena ličnog imena ne može biti odobrena dok ne bude izvršena kazna, o čemu se moraju dostaviti odgovarajući dokazi, ili dok traju pravne posljedice osude.

– Ne može se odobriti promjena imena ni za lica koja su upisana u poseban registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, kao ni licima za koja je raspisana međunarodna potjernica – naglasili su oni.

Ograničenja

Za donošenje rješenja o promjeni imena u Gradskoj upravi Grada Banjaluka naplaćuje se administrativna taksa od 10 KM, ali na troškove postupka utiču i druge takse, poput sudskih  i drugih vrsta naknada koje građani plaćaju da bi pribavili odgovarajuće dokaze za sam postupak.

Podsjećamo da, prema informacijama od prošle godine, cijena gradske administrativne takse je iznosila 12 KM.

Pročitajte još

– Državljani Republike Srpske, ali i državljani Federacije, koji u Republici Srpskoj imaju prebivalište najmanje jednu godinu, podnose zahtjev nadležnom organu u mjestu prebivališta. Ako državljanin Srpske nema prebivalište u ovom entitetu, zahtjev podnosi organu u mjestu gdje je upisan u MK rođenih na teritoriji Republike Srpske – rekli su iz Matične službe.

Kako kažu, zakonom nisu navedena imena koja su zabranjena, ali ipak postoje određena ograničenja.

Zakonom o ličnom imenu propisano je ograničenje kada je u pitanju pravo na slobodan izbor imena ili njegovu promjenu, na način da neće biti odobren upis ličnog imena ako je to neophodno radi zaštite prava i sloboda drugih lica.

– Ova ograničenja se odnose i na zaštitu prava javnih i istorijskih ličnosti, ako predloženo ime predstavlja ime izmišljenih, animiranih ili filmskih likova, nazive moneta, pseudonime, odnosno ako lično ime ne predstavlja lično ime određeno na način propisan Zakonom – zaključili su matičari.

Božiji dar

Novopečena majka Ana iz Banjaluke rekla je za Srpskainfo da je svojoj kćerki dala ime Hana jer, kako kaže, ovo ime nosi posebnu simboliku i ima jako dugu i lijepu tradiciju.

– Ime Hana je arapskog porijekla i znači razumijevanje, pamet i iskustvo. Jako mi se svidjelo ovo ime i uopšte nisam bila u dilemi niti sam se dvoumila oko drugih alternativa – ispričala je ona.

Od druge mlade majke smo kroz razgovor saznali da je ona svojoj tromjesečnoj djevojčici dala ime Teodora.

– Teodora u prevodu znači „Božiji dar“ a ona to zaista i jeste. Dugo sam pokušavala da zatrudnim ali stalno sam nailazila na komplikacije. Evo, konačno, nakon nekoliko godina stigao nam je pravi Božiji dar – rekla je ova novopečena majka.

Sanja S, koja je u sedmom mjesecu trudnoće, otkrila nam je da će svom dječaku dati ime Danilo.

– Ovako se zvao moj djed i želim mu odati počast za svu podršku koju mi je pružio kroz život, te će s ponosom moj sin prvenac nositi ime baš po njemu – naglasila je ova Banjalučanka.

Rok za upis 30 dana

Matičari su rekli za Srpskainfo da je rok za upis imena djeteta u matične knjige 30 dana od dana rođenja.

– U slučajevima ako lica, koja su ovlaštena za određivanje ličnog imena djetetu, odnosno roditelji ili staratelji ne odrede lično ime u zadatom roku, ili se ne sporazumiju oko imena za bebu, matičar će obavijestiti nadležni organ starateljstva, tačnije Centar za socijalni rad, prema mjestu prebivališta majke – rekli su oni.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije