Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Kiša i snijeg smetaju, ali IMA NADE: Nestabilno vrijeme USPORAVA RADOVE u voćnjaku

Regioni
Autor:

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Nestabilne vremenske prilike u drugoj polovini marta nisu nanijele veću štete voću, ali otežavaju poslove na zaštiti voća.

-Snježni pokrivač u fazi cvjetanja voća više je djelovao kao izolator i zaštitio ga od niskih temperatura. Najveći problem je otežan izlazak mehanizacije u voćnjake, jer sada treba da radimo na zaštiti voća protiv bolesti i insekata – kaže Dragiša Dragičević, inženjer voćarstva i vinogradarstva.

Vrijeme cvjetanja najvažnije

Ističe da je sada vrijeme zaštite koštičavog voća od monilije, bolesti koja uzrokuje sušenje cvjetova i grančica i da je veoma važno prskanje voća obaviti u vrijeme cvjetanja.

– Zaštita voća od monilije radi se u dvije faze, na samom početku cvjetanja i preporučujem preparate na bazi aminokiselina, jer one pomažu voću da lakše podnese stresne situacije izazvane vremenskim prilikama. Drugi tretman je u fazi precvjetavanja i poželjno je da se tada u sredstva protiv monilije ubaci sredstvo za zaštitu od šljivine osice i ponovo treba koristiti aminokiseline – pojašnjava Dragičević.

Ističe da su za pravilnu ishranu voća potrebna sredstva sa većim sadržajem azota, ali i bora, jer on utiče na bolju oplodnju voća i veće prinose.

-Naš glavni problem je neodržavanje voćnjaka. Obično naš svijet propusti ta dva tretmana i onda traži načine da u ljeto izvuče svoje voćnjake. To je propust, jer je jedino vrijeme kada se može reagovati protiv monilije u fazi cvjetanja – ističe Dragičević.

On dodaje da ozbiljna proizvodnja ne može da opstane bez savjeta stručnjaka.

Krečenje voća

Dragičević kaže da je najbolja zaštita voća od niskih temperatura i ranih proljetnih mrazeva krečenje stabala, jer okrečena stabla reflektuju sunčevu svjetlost, usporavaju zagrejavanje, a samim tim i vegetaciju.

Foto: Cvijeta Kovačević/RAS Srbija

-U smesu kreča treba dodati sumpor koji uništava gljivična oboljenja i čisti stabla od mahovine i gljive čađavice, a kuhinjska so djeluje kao ljepilo. Za prskalicu od deset litara potreban je kilogram hidratnog kreča, 100 grama sumpora i 100 grama kuhinjske soli i time se tretira cijeli voćnjak, ali se to mora uraditi pre otvaranja pupoljaka- ističe Dragičević.

Vlado Stokić iz Brčkog ima voćnjak koji se prostire na dva hektara sa 500 stabala šljive i 400 stabala dunje.

Takođe ističe da su bile veoma važne preventivne mjere za zaštitu voća od velikih vremenskih oscilacija i temperatura, poput krečenja stabala i zimsko prskanje na bazi bakra.

Foto: Cvijeta Kovačević/RAS Srbija

-Sada dolazi vrijeme prskanja šljive protiv monilije. Najavljuju se kiše, pa je zato potrebno pratiti vremensku prognozu i vršiti mjere zaštite koliko se to može. Klimatske promene značajno utiču na voće, kako u pogledu kretanja vegetacije, tako i sazrijevanju voća, pa sve manje važe ustaljena pravila kako i kada vršiti agrotehničke mere- kaže Stokić.

Ove godine očekuje prinos od 15 do 17 tona dunje jer još uvek nije vreme za njenu punu rodnost. Deo roda će kao i do sada prodati većim prerađivačima a manji deo će iskoristiti u vlastitoj preradi.

Stokić i Dragičević kažu da je prilikom prskanja voćnjaka veoma važno voditi računa o pčelama i prskanje obaviti ili rano ujutro ili kasno poslijepodne.

-Treba sačekati popodnevne časove kada pčele napuste cvjetove na voću i poljima, jer su pčele tokom dana na otvorenim cvjetovima, ako ne na voću onda na cvijeću ispod stabala – kaže Stokić, ističući da su im pčele važne koliko i pčelarima, jer bez njih nema oprašivača koji su veoma bitni uzgajivačima voća.

Više ulagati u domaću proizvodnju

-Želim da pohvalim mjere Vlade Republike Srpske u stimulaciji kupovine domaćeg sjemena hibrida kukuruza, strnih žita, detelinsko-travnatih smesa, jer tako stimulišemo domaće proizvođače da više siju. Ali moramo da utičemo i na naše kupce da više koriste domaće proizvode – rekao je Dragičević.

Poručio je poljoprivrednicima da ne brinu, jer ima dovoljno semena i repromaterijala za proljetnu sjetvu, a svim porodicama koje imaju uslova poručio je da posade stablo i posiju baštu.

Brčko distrikt i Posavina svrstavaju se među ozbiljnije proizvođače voća u regionu. Najviše dominiraju šljiva i višnja, od jabučastog voća jabuka i kruška, a od jagodičastog jagoda i malina.

-Mogu reći da po količini i kvalitetu pariramo proizvođačima voća u regionu – zaključuje Dragičević.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO