Uglavnom su to bili porodični poslovi kojim su se bavili cijelog života. Dok su svi nazdravljali uvođenju evra, njima je evro ostao metafora za ispijenu čašu koja je u ustima ostavila gorak okus. Oko dvije trećine mjenjačnica zatvorilo je svoja vrata do Nove godine. Na tržištu su ostali oni najhrabriji, ali i pomalo naivni, misleći da ipak ima nade. Međutim, prema najavama, ta će se nada istopiti do kraja ljeta, najkasnije do kraja godine.
Dio njih pad mjenjačkih poslova pokušava da nadomjesti uvođenjem novih usluga poput kupoprodaje zlata i radom kao kriptomjenjačnica, neke mjenjačnice uvele su plaćanje na daljinu, odnosno prenos novca, a neke su ponudile uslugu preuzimanja paketa, kao pik-ap lokacije. Međutim, za sada ništa od toga ne može da nadomjesti dobru staru mjenjažu kuna u evre i obrnuto.
Na stranicama Hrvatske narodne banke nalazi se popis licenciranih mjenjača koji su od Banke dobili odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova. Prema njemu se može zaključiti da su više od 80 odsto tih “mjenjačnica” zapravo subjekti s nekom sasvim drugom primarnom djelatnosti, a mjenjački poslovi dođu im usput, kao dopuna drugih usluga.
Tako je na popisu mjenjačnica najviše hotela, kladionica i kazina, putničkih agencija, prevoznika, benzinskih pumpi i slično.
– Pravnih lica i firmi s odobrenjem u prethodne tri godine bilo je više od hiljadu. Dana 1. aprila prestalo je da važi 711 odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova – kažu u HNB, piše Lider.
Promet u mjenjačnicama, prema HNB podacima, je sa 616 miliona evra u prva tri mjeseca 2022. godine pao na 57 miliona evra, što je manje od deset odsto nekadašnjeg prometa koji su ostvarivale mjenjačnice u Hrvatskoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu