Ovakvu ocjenu iznose pojedini političari na državnom nivou, koji mjesecima nisu mogli da se usaglase oko izmjena Izbornog zakona BiH, zbog čega sada očekuju od CIK da riješi problem koji oni nisu mogli.
Nakon što je Ustavni sud BiH poništio pojedine odredbe Izbornog zakona, konstituisanje federalnog i Doma naroda BiH, kao i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije poslije oktobarskih izbora nije moguće sprovesti.
Međutim, u CIK BiH još ćute i ne otkrivaju kakve će poteze povući.
Nama je prioritet da potvrdimo rezultate neposrednih izbora. Tek nakon toga, ako CIK bude razmatrao bilo kakav akt u vezi sa popunjavanjem Doma naroda, javnost će znati. Za sada nema ništa – rekla je portparol CIK BiH Maksida Pirić.
Poslanik SDA u parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović, s druge strane, očekuje da CIK što prije reaguje i donese odluke koje će omogućiti formiranje vlasti i u Federaciji i na nivou BiH.
– Centralna izborna komisija svojim odlukama upravlja procesima implementacije rezultata. Što se tiče izmjena Izbornog zakona, to je već sada HDZ postavio kao uslov za bilo kakvu implementaciju izbornih rezultata, što je neprihvtaljivo, jer u politici nema nikakvog uslovljavanja. Zato očekujem da CIK u skladu sa svojim mandatom radi svoj dio posla – rekao je Mehmedović.
Istovremeno, delegat iz hrvatskog naroda u Domu naroda BiH Mario Karamatić upozorava da CIK ne može biti iznad parlamenta BiH, odnosno zakonodavca.
– Ne može se odluka CIK staviti iznad državnog zakona. SDA, naravno, ima svoja očekivanja, koja vrlo često nemaju doticaja sa zdravim razumom. Ta se materija dugoročno može regulisati isključivo donošenjem Izbornog zakona, a hoće li SDA biti spremna da to uradimo – ne vjerujem. Njima odgovara ovakvo stanje i mislim da je BiH završila svoj put ovakva kakva jeste. BiH ulazi u agoniju i to nije nikakva prijetnja nego realno stanje – kaže Karamatić.
On kaže da situaciju jedino može da razriješi OHR nametanjem rješenja, ali čime će samo dokazati da je BiH protektorat i da nema nikakve elemente suverene države.
Karamatić naglašava da su hrvatske stranke u još uvijek aktuelnom sazivu parlamenta BiH predložile korektan prijedlog Izbornog zakona, ali da to nisu prihvatile bošnjačke stranke.
– Po nekim tumačenjima pravnika, postojala bi mogućnost da se zakon usvoji dok je sadašnji Dom naroda u mandatu do februara iduće godine, odnosno da zakon usvoji Predstavnički dom iz novog saziva i Dom naroda iz starog, ali to je vrlo diskutabilno. Nakon tog roka ne postoji tumačenje ko bi to mogao da uradi. U principu tu se ništa ne može uraditi bez nametanja odluke OHR. Bez uplitanja međunarodne zajednice vlast u BiH nikada više neće biti implementirana u punom kapacitetu. Ono što je dobro da će RS normalno funkiconisati, kao i kantoni, a Federacija i država BiH će lagano umirati u agoniji koja predstoji – zaključuje Karamatić.
Bivši član CIK i predsednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić naglašava da i kada bi CIK donio odluku u vezi sa implementacijom izbornih rezultata, o tome bi morao da se izjasni parlament BiH.
– Situaciju jedino može da riješi parlament, jer onaj ko donosi zakon on ga i mijenja. Teško je dati drugom da to radi, a u ovom slučaju CIK. Da li će reagovati visoki predstavnik – ne znam, ali rješenje se mora naći – ističe Šehić.
Zatvoren krug
Predsjednik CIK Branko Petrić je u pojedinim istupima izjavio da će ova institucija donijeti odluku o popunjavanju delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. U CIK-u su, kaže Petrić, dugo čekali da te izmjene Izbornog zakona donese zakonodavna vlast. Međutim, kako se to nije desilo, “opet će se krug zatvoriti i pred CIK BiH doći da to uradi”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu