Iskusni diplomata i istoričar Slobodan Šoja je, međutim, odlučio da „razbije“ najčešće zablude i istakne ključne stvari koje se tiču Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šoja ističe da u ugovoru parafiranom u Dejtonu postoje četiri ključne stvari, koje nikako ne treba zaboraviti.
Na prvom mjestu, kako ističe on, kao i svaki mirovni ugovor kroz istoriju, tekst mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu ne može se mijenjati jer je poslije potpisa odmah otišao u istoriju, arhiv i prašinu, da pravi društvo ostalim ugovorima kao što su Vestfalski mir iz 1648., Kampoformijski mir iz 1799., Požunski mir iz 1805., Bečki sporazum iz 1815., Pariški mir iz 1856., Berlinski kongres iz 1878., Bukureški mir iz 1913., Versajski sporazum iz 1919., kao i Vašingtonski sporazum iz 1994. godine.
– Da ne idem dalje. Sporazum se, dakle, ne može mijenjati. Jedino što se može promijeniti je Ustav BiH, a to ne mogu i neće raditi stranci već mi. Ako neko želi promjene i ako ima većinu, široko mu polje. Ako ne može neka ućuti i bavi se ekonomijom životom – napisao je Šoja na Fejzbuku.
Pod dva, kako navodi on, u pisanju Dejtonskog mirovnog sporazuma nije učestvovao niko iz Bosne i Hercegovine, a „pisali su ga oni koji igraju ključnu ulogu u svjetskoj geopolitici, a nas predobro poznaju, naročito naše mane“.
– Zato glupo i tendenciozno zvuče naša pametovanja da oni koji su pisali sporazum ne poznaju našu stvarnost i da nisu znali šta rade. Sve su oni tačno znali, ozbiljan je to svijet – navodi Šoja.
Treća ključna stvar, kako je napisao on, jeste ta da se, po svjedočenju nekoliko učesnika, o nekim pitanjima moglo pregovarati i pokušati promijeniti, ali o teritorijalnoj podjeli 51:49 odsto nije se moglo razgovarati.
– Treba dobro zapamtiti da Republiku Srpsku nisu stvorili Srbi, iako su naravno htjeli, već velike sile. Nije teško odgovoriti zašto a oni koji su to napravili nikad neće priznati koji ih je ključni motiv vodio – ističe Šoja.
I na kraju, kako kaže Šoja, Dejtonski sporazum je „omeđio BiH, postavio temelje naše kuće, izolirao spoljne zidove, napravio krov i ostavio nam garanciju i za državne granice i za zajedničku kuću“.
– Nama su ostavili da pravimo unutrašnji raspored po vlastitoj volji. Ako mi želimo skršiti i temelje i zidove i krov to će biti samo naša odluka. Od 1995. godine politika velikih sila je bila da ne dozvole da srušimo ono što je izgrađeno. Zbog naše isključivosti i istrajavanja u lošim politikama nisam ubijeđen će to dugo trajati – zaključio je Šoja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu