Stav vladajuće strukture u Republici Srpskoj po pitanju NATO puta je već godinama jasan Srpska prati Srbiju i bira vojnu neutralnost. Za razliku od političkih predstavnika Srba u BiH, predstavnici druga dva naroda žele da BiH postane članica NATO saveza, bez obzira na korake koje na ovom putu pravi Srbija.
Međutim, stručnjaci već godinama komentarišu kako je barijera Republike Srpske prema NATO savezu veća od one u Srbiji.
NATO je 2006. otvorio Kancelariju za vezu sa Srbijom i tada je ona ušla u program Partnerstvo za mir. Naredne godine Srbija je ušla u NATO program Proces pregleda i planiranja (PARP), dok se 2009. Srbija saglasila sa prvim Individualnim partnerskim programom sa NATO (IPAP).
Program je NATO alijansa odobrila 2011, a dvije godine kasnije NATO je odobrio ponudu Srbije da u Kruševcu otvori prvi trening centar u oblasti hemijske, biološke, nuklearne i radiološke saradnje.
Stručnjaci iz Srbije su komentarisali da se Srbija u praksi ponaša kao partnerska zemlja, ali da pokušava umanjiti značaj te saradnje zbog negativnog stava javnosti u vezi s NATO.
Direktorka Centra za evroatlantske studije (CEAS) Jelena Milić je nedavno medijima rekla da je Srbija u mnogo boljim odnosima sa NATO nego BiH upravo zbog “tvrdoglavog ponašanja Dodika i zbog opstrukcija koje je on izazvao”.
– Došli smo u situaciju u kojoj je na području Srbije 2018. održana najveća NATO vježba ikada, sa nekoliko hiljada učesnika, da je Srbija nedavno usvojila drugi ciklus individualnog akcionog plana ”Partnerstvo sa NATO”, da je prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova rekao da je jačanje partnerskih odnosa sa NATO jedan od prioriteta države Srbije, što je izuzetna ocjena – rekla je ona.
Kako je dodala, stavovi Dodika su možda i rezultat ruskog uticaja, kojeg ima i u Srbiji, “ali i to je realnost koja se mora tako posmatrati”.
Da je Srbija odmakla u saradnji tvrdi i vojni analitičar Đuro Kozar.
– Republika Srbija je ušla u Partnerstvo za mir sa NATO kada i BiH, tačnije 2006. godine. Od tada Beograd ima izraženu saradnju s NATO savezom kroz zajedničke vojne vježbe, razne seminare i konsultacije – objašnjava Kozar.
Međutim, on naglašava da Partnersvo za mir ne znači da je zemlja već u savezu.
– Na to se mora čekati. Prije svega, pitanje je da li ta zemlja želi da uđe u NATO ili da ostane u Partnerstvu za mir i da li je spremna da ispuni akcioni program koji zahtijeva ispunjavanje određenih uslova da bi se približila NATO savezu. To znači da svake godine treba da pošalje određeni godišnji izvještaj. Taj izvještaj se ovog puta u BiH zove Program reformi – objašnjava Kozar.
Dodaje da Program reformi nije klasični godišnji izvještaj, ali ima dosta elementa koji se mogu pod to podvesti, te navodi još nekoliko ključnih razlika između BiH i Srbije kada je u pitanju NATO savez.
– Srbija nema poziv za članstvo. Ona je partner i ne mora slati nikakve godišnje programe kojima bi se određivao stepen njenog približavanja tom savezu. Srbija je u tom smislu, u položaju partnera, bliže NATO, a BiH je nešto bliže članstu, ali to još ništa ne znači – rekao je on.
Objašnjava da sve države moraju da ispune mnogo uslova kako bi postale članice, da se na člansto čeka od 6 do 16 godina, te podsjeća da je i Hrvatska u NATO čekaonici bila 9 godina.
S druge strane, Kozar naglašava da Republika Srpska ne može da se mjeri sa Srbijom kada je u pitanju NATO put, jer je Srpska entitet, a NATO sa entitetima nema nikakve veze.
– To može da se mjeri na nivou BiH i to treba tako gledati. Ne treba to posmatrati kao stav Republike Srpske i Srbije, već kao BiH i Srbiju. Nemamo entiteske oružane snage, nego snage na nivou države. Zato se odnos NATO puta ne može pratiti između Republike Srpske i Srbije. Tako stvari može da posmatra samo neko ko ne zna ustavno uređenje BiH – zaključio je on.
“Veći katolici od pape”
Šef poslaničke grupe „Zajedno za BiH“ u Narodnoj skupštini RS Edin Ramić je nedavno komentarisao da Srbija više sarađuje s NATO u odnosu na BiH jer, kako je naglasio, neki u RS žele biti malo veći katolici od pape.
– BiH ne može kretati naprijed bez dogovora tri naroda, jer ustavna struktura je takva da se na nivou države odluke ne mogu donositi bez saglasnosti svih članova Predsjedništva BiH, Parlamentrane skupštine te predstavnika svih naroda – podsjetio je Ramić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu