I dok su mediji prepuni saopštenja i reakcija srpskih političara u Republici Srpskoj i BiH, nije poznato da je bilo ko od njih reagovao kroz nadležne institucija BiH. A imaju način. To su predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Izvršni obavještajni odbor i parlamentarna Komisija za nadzor nad radom OBA BiH, koja je, prema evidenciji sa sajta PS BiH, posljednji put zasijedala 5. februara 2020.
Na taj način, ostali smo uskraćeni odgovora na pitanje da li zaista postoje opravdani razlozi za zabranu ulaska državljanima Srbije, ili je sve ostalo na proizvoljnoj ocjeni OBA, odnosno njenog kontroverznog direktora Osmana Mehmedagića Osmice, kome je pred Sudom BiH suđeno za zloupotrebnu službenog položaja. I kome je davno istekao mandat.
U slučaju Miloša Kovića, Mehmedagić je izjavio da mu je zabrana ulaska donesena „u skladu sa zakonom“. Nije rekao na koji način profesor istorije može da bude prijetnja po „bezbjednost BiH“.
-Zabrane ulaska su izrečene mnogim ljudima, struka radi u skladu sa zakonom i nije riječ o ničijoj samovolji. Struka je tako rekla tako – kaže Mehmedagić.
Bratislav Dikić je regionalno postao poznat nakon što je u oktobru 2016. godine, sa još 19 osoba, uhapšen u Crnoj Gori uoči održavanja izbora, pod sumnjom da je ova grupa planirala izvršiti državni udar, pa čak i otmicu predsjednika Mila Đukanovića.
Međutim, pitanje je kakve to veze ima sa BiH? Kao i u slučaju Kovića, direktori policijskih agencija i službi u BiH daju nemušte izjave i prebacuju lopticu.
Direktor Granične policije, Zoran Galić, potvrdio je da je Dikić vraćen na graničnom prelazu Rača, ali da Granična policija BiH sa tim nema nikave veze.
-Mi smo subjekt koji samo postupa po onome što neko ubaci. To je evidencija o strancima koju puni Služba za poslove sa strancima i oni vode taj registar, takozvani ROS – pojasnio je Galić.
Direktor Službe za poslove sa strancima, Slobodan Ujić, rekao je da je registar stranih državljana u vlasništvu Ministarstva bezbjednosti, Granične policije i Službe za poslove sa strancima.
– Ako je neko upisan u bazu onda piše i zbog čega je tu i to je pročitao granični policajac – rekao je Ujić i dodao da je OBA BiH jedino nadležna da kaže da je neko prijetnja po bezbjednost BiH.
Zakonski propisi u ovom slučaju poprilično su magloviti. U Zakonu o OBA BiH ne može se naći odredba koja ovoj agenciji jasno daje za pravo da nekog stavlja na „crnu listu“ zbog koje ne može u BiH.
S druge strane, u članu 24. Zakona o strancima (to su svi koji nemaju državljanstvo BiH) navedeni su razlozi za odbijanja ulaska.
Kao prvo, strancu se odbija ulazak u BiH ako ne ispunjava uslove za ulazak iz člana 19. To su tzv. opšti uslovi. A opšti uslovi su brojni, između ostalog: da mu nije izrečena mjera protjerivanja, odnosno da mu nije zabranjen ulazak u BiH, ako period na koji mu je izrečena ta mjera, odnosno period zabrane još traje; da se ne vodi u evidencijama kod nadležnog organa kao prekršilac propisa u BiH ili prekršilac međunarodnih propisa ili kao međunarodni prestupnik; da ne postoje drugi razlozi, osim ovih, iz kojih bi njegovo prisustvo na teritoriji BiH predstavljalo prijetnju sigurnosti BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH.
Na pitanje da li Zajednička parlamentarna komisija za nadzor rada OBA treba da traži pojašnjenje o ovim slučajevima, član te komisije, Nenad Stevandić, kaže da je ova komisija postala „potpuno bespredmetna“.
-Jer, nije reagovao Obavještajni komitet (odbor) kada je ta Komisija u vrijeme mnogo manjih napetosti, u kontaktu sa Tužilaštvom, obznanila da je diploma direktora OBA lažna. Ona je proglašena tajnom, a u suštini ne postoji. Kada nije usvojen finansijski izvještaj, kada nije usvojen budžet… Dakle, već davno je trebalo da reaguje Obavještajni komitet koji čine Zoran Tegeltija, Bisera Turković i Vjekoslav Bevanda. Ali, potpuno je jasno da tu ne bi bilo saglasnosti da se reaguje, da bi gospođa Turković sve blokirala – kaže Stevandić za Srpskainfo.
Koristeći tu situaciju, dodaje Stevandić, OBA je vraćena na „fabrično podešavanje ratnog AID“ (bošnjačka Agencija za istraživanje i dokumetaciju RBiH).
-I ona danas djeluje kao ratni AID. Ono što je najveća sramota da postoje srpski kadrovi kojima nije palo na pamat da podnesu ostavku, nije im palo na pamet da problematizuju stanje, jer su posvećeni svom komoditetu. To je naša zajednička sramota, i vlasti i opozicije u Republici Srpskoj – poručuje Stevandić.
Prema Zakonu o OBA BiH, presjedavajući Savjeta ministara BiH „vrši nadzor nad radom Agencije i osigurava zakonitost u obavljanju njenog rada“. Takođe, predsjedavajući saziva sastanke Izvršnog obavještajnog odbora najmanje jedanput u svakom kalendarskom mjesecu.
U nadležnosti Izvršnog odbora spadaju: Savjetovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara o njegovim zadacima iz Zakona o OBA, razmatranje svih pitanja iz nadležnosti Savjeta ministara u vezi sa OBA…
Nadziranje zakonitosti rada OBA BiH nadležnost je i Zajedničke komisija za nadzor nad radom Obavještajno – bezbjednosne agencije. Osim Stevandića, iz Srpske su u njoj još i Nikola Špirić, Mirko Šarović i Sredoje Nović, kao prvi zamjenik predsjedavajućeg. Pokušali smo da čujemo komentar i Novića, ali zasad neuspješno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu