Njegova izjava, iako nije prvi put izrečena u tom kontekstu, podigla je prašinu u BiH, zbog čega smo od Komšića tražili pojašnjenje.
U izjavi za Srpskainfo, predsjedavajući Predsjedništva BiH tvrdi da odustajanje od koncepta konstitutivnosti ima svoje pravno, političko i moralno opravdanje.
– Kada je riječ o pravnom aspektu, ne može se gubiti iz vida činjenica da je Evropski sud za ljudska prava u slučajevima „Zornić“ te „Sejdić i Finci“ jasno naglasio da se na konstitutivnost moralo pristati usljed činjenja genocida i etničkog čišćenja i da je toliko godina nakon sukoba došlo vrijeme da se uvede potpuna demokratija. Ko ne vjeruje meni, neka pročita te presude. Prigovori u vezi s tim da postoje apelacije pred Ustavnim sudom BiH podnesene prije 20 godina, a koje u skladu sa postojećim Ustavom utvrđuju postojanje konstitutivnosti, ne govore ništa protiv zahtjeva Evropskog suda za ljudska prava za odbacivanjem konstitutivnosti, nego čak nasuprot toga u prilog tog zahtjeva na kojem se temelji moj prijedlog, jer su evropske presude donesene nakon tih apelacija. A znamo da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava u tome smislu ima prednost. Stoga, pravno gledajući, odbacivanje konstitutivnosti je naša međunarodna obaveza, obzirom da se moraju poštovati presude iz Strazbura – kaže Komšić.
Prema njegovim riječima, s političkog stanovišta gledano, konstititivnost je etnički koncept koji svoje ishodište pronalazi u političko – pravnim odnosima bivšeg SSSR, u tzv. „narodnoj demokratiji“, i taj koncept je bio zastupljen i u bivšoj državi, koja je kao i socijalizam i njegova ideologija, propala.
– Dejtonski Ustav jeste kompromis između zapadne građanske demokratije, pa ako hoćete i američke demokratije, te sa druge strane konstitutivnosti kao zaostavštine komunizma. To je privremeni kompromis između građanskog i etničkog koncepta. Na idejnom, ali i na praktičnom nivou, zalažem se za građansku državu, na principu jedan čovjek, jedan glas, državu sa jednim predsjednikom, i smanjenim ovlaštenjima tog predsjednika, državu koja bi imala jedan premijersko – kancelarski model, a ne tri predsjednika i nerealnu nadmoć Doma naroda nad Predstavničkim domom. S obzirom na sve to, i na presude EU suda koje mi daju za pravo, ja se otvoreno, transparentno i dosljedno zalažem za odbacivanje konstitutivnosti i formiranje građanske države, normalne države, kakve su sve demokratske države svijeta. Države u kojoj činjenica da si Bošnjak, Hrvat, Srbin, Rom, Jevrej, ne smije biti niti prednost, niti otežavajuća okolnost. Dakle, za jednakost svih građana, njihovih prava, identiteta bili oni etnički, vjerski ili neki drugi – dodaje Komšić.
Na kraju, s moralne tačke gledišta, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH, nema ništa loše u tome da se konačno umjesto odlučivanja po etničkom principu „koje je nažalost još uvijek dominantno“, uvede demokratsko odlučivanje
– I to nije samo pravna i politička nego i moralna kategorija. Društvo u kojem postoji etnički kriterijum, primjera radi pri zapošljavanju, gdje se gleda na etničku, a shodno tome i stranačku pripadnost, a ne gleda se prije svega na sposobnost građanina kao pojedinca, takvo društvo ne može napredovati. Može napredovati samo ono društvo u kojem se etničko poštuje kao identitetet, ali se ne uzima kao bilo kakav kriterij, u bilo čemu – zaključuje Željko Komšić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu