Uprkos naređenju da ne ulaze u Pariz, vozači koji protestuju zbog ograničenja uvedenih zbog kovida 19 dolaze u Pariz iz više gradova širom Francuske, inspirisani demonstracijama koje se održavaju u Kanadi.
Francuski protesti “Konvoja slobode”, međutim, pokazuju znake ujedinjenja različitih grupa protiv predsjednika Emanuela Makrona, dva mjeseca pred predsjedničke izbore u aprilu, sa ostacima antivladinog pokreta “Žutih prsluci” i pojedinim političarima krajnje desnice.
– Tri godine se vrtimo u krug. Vidjeli smo Kanađane i rekli sebi “'Sjajno je to što oni rade”. Za osam dana – “bum!”, nešto je zaiskrilo – rekao je penzioner Žan-Mari Aze koji je krenuo ka Parizu sa jugozapada zemlje.
Protest vozača uslijedio je nakon talasa demonstracija zbog francuskih pravila o kovid pasošima, prema kojima se od ljudi zahtijeva da pokažu dokaz o vakcinaciji protiv kovida 19 ako žele da uđu u barove, restorane, bioskope i druge javne prostore.
Dok su u Kanadi protesti ujedinili kamiondžije nezadovoljne zbog obavezne vakcinacije za prelazak granica, u Francuskoj se radi generalno o građanima koji odbacuju mjere restrikcije i oni dolaze u svojim vozilima.
U Tuluzu, kolona kombija, kampera i automobila krenula je juče sa parkinga uz ispraćaj mase koja je nosila uočljive prsluke koji su obilježili proteste “Žutih prsluka”.
Očekuje se da će različiti konvoji stići blizu Pariza kasnije u toku dana. Njihov broj za sada nije poznat. U centralnom gradu Le Manu danas je jedno mjesto okupljanja bilo napušteno.
Policija će uključiti službenike za brzo reagovanje na motociklima i sa opremom za dizanje teških vozila kako bi razmontirali sve improvizovane blokade na putevima koje su postavili demonstranti.
Neke pristalice “Konvoja slobode” izjavile su da demonstrante ne treba potiskivati naredbom policije da ostanu van granica Pariza.
– Vlasti ne mogu da blokiraju svakoga – rekla je jedna žena bodreći vozače u Tuluzu, diodajući da konvoji moraju pokušati da uđu.
Pobuna “Žutih prsluka” bila je udarac za Makrona tokom nekoliko mjeseci i otkrila duboko ukorijenjeni bijes koji se osjeća izvan velikih gradova zbog visokih troškova života i urbane elite koja se smatra odvojenom od svakodnevnih nevolja običnog stanovništva.
Sa rastućim cijenama energije i snažnim ekonomskim oporavkom koji podstiču inflaciju, domaćinstva ponovo osećaju pritisak na budžet, što je podstaklo vladu da preduzme mjere kako bi obuzdala frustraciju birača.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu