Stanje dodatno komplikuje i kalendar izbora u susjednim zemljama, koji kako svjedoči novija politička istorija, neminovno utiču i na stavove građana BiH.
Parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji će biti održani za dvije nedjelje, dok će u Hrvatskoj 5. jula građani birati novi saziv Sabora. Tek četiri i po mjeseca kasnije slijede izbori u BiH, pod uslovom da Ustavni sud BiH presudi da je odlaganje izbora za 15. novembar u skladu sa zakonom.
Kakav rasplet, u ovakoj situaciji, možemo očekivati? Da li će konačno, nakon 12 godina, biti održani lokalni izbori u Mostaru? Koliko su vladajuće partije u sve tri komšinske države u prednosti, zbog upravljanja korona krizom, koja je iskorištena za funkcionersku kampanju? U kojoj mjeri stanje u regionu podsjeća na devedesete?
Odgovore na ova pitanja ponudili su učesnici onlajn debate “Izbori i izborni procesi u regiji u doba korone”, u organizaciji Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH i Centra za međunrodne odnose Banjaluka.
Sve ovo je politički izazov, kakav još nismo imali, ali i prilika da testiramo demokratski potencijal u sve tri države regije – poručio je dr Peter Hurelbrink, direktor Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH.
Da je demokratski potencijal zaista na ispitu, saglasan je i dr Slaviša Orlović, profesor na Fakultetu političkih nauka Beograd. On je podsjetio da je Srbija, nedavno, za samo dvije nedjelje, prošla put od “najsmješnijeg virusa” do uvođenja vanrednog stanja i policijskog časa zbog epidemije, te da je u takvoj atmosferi odlučeno da se izbori održe 21. juna.
– Tokom vanrednog stanja svjedočili smo suspedovanju ljudskih prava, zastrašivanju i hapšenju novinara. Vlada je vodila funkcionersku kampanju, dok je opozicija morala da sjedi u kućama i oslanja se na duštvene mreže. Ako se tome doda osipanje ideje bojkota i stanje u opoziciji, koja još traga za kadrovskim i programskim osloncem, jasno je ko će pobijediti – ističe Orlović.
Dodaje, međutim, da učestali građanski protesti u ovoj zemlji svjedoče da je “potencijal za promjene u Srbiji mnogo veći od kapaciteta opozicije da ga artikuliše”.
Za razliku od Srbije, u Hrvatskoj je krajnje neizvjesno ko će biti pobjednik, smatra dr Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Rezultat izbora će, kaže, biti tijesan i on u mnogome zavisi od toga, koliko će podjela na desnici i pojava Domovinskog pokreta uzdrmati HDZ.
– Zapadna Hrvatska, Istra i primorje će biti za SDP, a Slavonija i Dalmacija za HDZ, odnosno desnicu, i to nije ništa novo. Novo je što puca kapitalistička privreda i zato se na desnom krilu traga za alternativom HDZ. Ideja da će HDZ dobiti izbore zato što je dobro upravljao korona krizom je pogrešna – smatra Cipek.
Vehid Šehić, aktivista Koalicije “Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije BiH, smatra da je i situacija u BiH krajnje neizvjesna, ali iz sasvim drugih razloga.
– Virus korona smo izgleda preboljeli, ali ne i virus korupcije, nepotizma i organizovanog kriminala, koji hara već 25 godina. Uz to, u cijelom regionu, na sceni su i danas vodeće stranke iz devedestih godina, s tim izuzetkom da u BiH na vlasti nije SDS, nego SNSD, naravno uz HDZ i SDA. U Hrvatskoj imamo HDZ i SDP, u Srbiji i Socijalističku partiju, bivši JUL i bivšu radikalnu stranku – kaže Šehić.
Izbori u komšiluku će, smatra on, neminovno uticati i na BiH, jer se kampanje za izbore za Hrvatsku i Srbiju vode i na teritoriji BiH, dok istovremeno stranke iz BiH svoje kampanje vode uz prisustvo mnogih političara iz Srbije i Hrvatske, koji otvoreno podržavaju svoje favorite.
– Sjetimo se samo da je i Erdogan imao svoj predizborni skup u Sarajevu, što je apsolutno neprihvatljivo – podsjeća Šehić.
Šehić se zapitao čemu uopšte služe izbori u BiH, jer se sve pita lidere vodećih stanaka, koji uglavnom uživaju podršku iz komšiluka, dok su istovremeno istitucije u permanentnoj krizi.
– Tome daje obol i međunarodna zajednica, jer često njeni predstavnici zaobilaze institucije i razgovaraju direktno sa tri stranačka lidera. Duboka je kriza u BiH, ne znam kako ćemo iz nje izaći, ali samostalno nećemo moći – poručio je Šehić.
Dodao je da se u BiH politici izgubila ideologija i grupisaje oko ideja, jer je većini političara jedini motiv za izlazak na izbore da se materijalno obezbijede, pa ne treba da čudi poplava papaka i preletača.
– Uz sve to imamo diskriminatorski Izborni zakon i neprovođenje brojnih presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Posebna specifičnost BiH je što je još uvijek u politici dominatna etnička pripadnost, kako za birače, tako i za političke stranke – zaključio je Šehić, dodajući da u BiH “nema nevinih, ali da svako upire prstom u onog drugog.”
Mario Mikulić, predsjednik Mladeži HDZ BiH, saglasan je sa ovim ocjenama, ali uz primjedbu da od devedesetih u BiH nisu riješena nacionalna pitanja, i da će, dokle god se ta pitanja ne riješe, na političkoj sceni biti dominantne uvijek iste teme.
– Dok ne relaksiramo situaciju tako da uvažavamo jedni druge, bićemo u pat poziciji i BiH neće krenuti putem napretka – poručio je Mikulić.
“Defektne demokratije” ogrezle u korupciju
Učesnici debate su podsjetili i na “Indeks transformacija” fondacije Bertelsman za 2020. godinu, po kojem su zemlje regiona svrstane u kategorije “defektne” demokratije, dok je stanje u BiH ocijenjeno kao “izrazito defektna demokratija”. Dokument izdvaja BiH kao zemlju kojoj je ugrožena čak i egzistencija, jer se država konstantno nalazi „na rubu raspada”. BiH je na dnu i kada je u pitanju ekonomska transformacija. U cijelom regionu se ističe i problem rastuće korupcije, ali i porast napetosti između Srbije, BiH i Hrvatske.
“Mostarizacija” BiH
U kontekstu permanentne krize u BiH, sve je aktuelniji termin “mostarizacije” BiH, kojim se aludira na situaciju u Mostaru, gdje 12 godina nisu održani lokalni izbori.
– Često se Mostar ističe kao problem, a ustvari građani Mostara pate zbog sitacije u cijeloj BiH. Ranije smo imali situaciju da u Mostaru u jednom dijelu grada glas vrijedi više nego u drugom kvartu. Sada se pokušava u Mostaru stvoriti lokalna zajednica, kakve nema nigdje u BiH – ocjenjuje Mario Mikulić.
Vehid Šehić smatra da se problem u Mostaru može riješiti “vrlo lako, ako postoji politička odgovornost”, ali da je problem u tome što se pod krinkom borbe za nacionalne interese krije borba za upravljanje javnim novcem.
Članica EU, kandidat i kandidat za kandidata
Korona kriza će u sve tri države regiona uticati na izborni proces, jer se ekonomski problemi reflektuju i na politiku i izbore, smatra Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka.
– Iako je Hrvatska članica EU, Srbija kandidat za članstvo, a BiH kandidat za kandidata, u sve tri eks ju države imamo neizgrađenu demokratiju. Vidi se to i po tome što se u raspravama i danas vrtimo oko elementarnih pitanja, kao što su sloboda političkog opredjeljenja, sloboda izražavanja i vladavina prava – smatra Šolaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu