Da bi se taj trend nastavio u budućnosti, kada ne bude “prisile” koju je sa sobom donio virus korona, potrebna je kvalitetna, smislena i bezbjedna biciklistička infrastruktura, što Banjaluka tenutno nema.
Prethodni mjeseci su pokazali da Banjalučani biciklom mogu odlaziti na posao, te u obavljanje svakodnevnih obaveza. Iako ne dobrovoljno, već zbog aktuelne epidemiološke situacije, mnogi građani su automobile ili autobuse zamijenili biciklima.
Od marta je vidljivo da su banjalučke ulice pune biciklista, a upravo ta slika je na povšinu iznijela probleme iz ove oblasti, odnosno da u Banjaluci postoji mnogo zaostataka koje treba sustići.
Malo staza
Prema podacima Centra za životnu sredinu, Banjaluka ima 31 kilometar biciklističkih staza, a od toga je upotrebljivo samo 15, što je daleko manje u odnosu na gradove regiona ili u ostatku Evrope.
Tako biciklisti u Novom Sadu imaju na raspolaganju 100 kilometara staza, u Ljubljani 300, a u metropolama kao što su Beč 1.400, u Londonu 2.000 kilometara.
Osim neodgovarajuće infrastrukture, za bicikliste problem predstavlja i veliki broj motornih vozila, koji su na svakom koraku.
– To potvrđuju i analize koje smo radili u proteklom periodu – kazao je za Srpskainfo Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu
Na osnovu podataka iz 2019. godine izračunali su da je na 1.000 stanovnika u Banjaluci registrovano 416 automobila sa tendencijom rasta te brojke.
Isto tako, izračunali su da registrovani automobili u Banjaluci zauzimaju 560.000 metara kvadratnih ili naselje veličine Nove varoši.
Brojna vozila sa sobom donose i druge probleme koji utiču na bicikliste, a to je kako Dakić kaže, “sebično i nelegalno parkiranje motornih vozila na svakom koraku”.
– To je jedan od problema koje najviše utiču na nove bicikliste, a pogotovo kada se ti nesavjesni vozači parkiraju na pješačke i biciklističke staze – kazao je Dakić.
I pored ovih problema u protekloj godini je vidljiv povećan broj biciklista na ulicama Banjaluke.
– Od marta pa na ovamo, broj biciklista se enormno povećao. Ovo je naš subjektivni stav jer pravih analiza u Banjaluci dugo nije bio. Iako je mnogo veći broj onih koji su krenuli voziti bicikl u slobodno vrijeme, ipak je mnogo biciklista koji su bicikle počeli da koriste kao prevozno sredstvo za svakodnevno obavljanje poslova. Vjerujemo kako je jedan dio stanovnika koji su koristili javni prevoz, počeli da koriste bicikl i da će taj trend samo da se nastavi – kazao je Dakić.
Motivisati građane
Iako je interes povećan, Dakić kaže da građane treba i motivisati.
– Građani su zainteresovani da mijenjaju svoje navike, ali iste te građane treba i podsticati da mijenjaju navike. Međutim, ako, recimo, u blizini Gradske uprave imate parking za automobile bliži glavnom ulazu u odnosu na parking za bicikle, vi time motivišete da ljudi automobilom dolaze u centar grada. Pogotovo što u samom centru grada imate dva velika parking prostora. Za početak potrebno je osloboditi sve biciklističke staze i trake koje imamo u Banjaluci, revitalizovati stare i dotrajale, izgraditi nove koje će povezati postojeću mrežu da bi one uopšte imale smisla. Postoji jedna izreka iz oblasti planiranja saobraćaja, koja kaže „izgradite i oni će doći“, to znači da ako gradite samo infrastrukturu za motorni saobraćaj, imaćete ga više, ali ako počnete graditi za pešake i bicikliste, onda ćete njih imati više, jednostavno – precizirao je on.
Naveo je da su prethodnih nekoliko godina započeti neki radovi oko ulaganja u nemotorizovani saobraćaj, ali je to, kako je Dakić precizirao, “veoma stidljivo i nedovoljno da bi se dobio pravi efekat”.
– Pokrenut je sistem javnih bicikala koji bi trebao da doživi svoj potpuni razvoj izgradnjom većeg broja stanica sa biciklima, a za sada je tek započeta priča oko toga. Urađeno je par kilometara biciklističkih staza i traka koje su ostale nepovezane i koje građani upravo zbog toga rijetko koriste – kazao je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu