Ipak, Stokholm mora i formalno da zatraži pomoć da bi se finski i norveški zdravstveni radnici uključili u borbu protiv zaraze, piše Fajnenšel tajms.
Zdravstvene vlasti u švedskom glavnom gradu su, kako se navodi, angažovale sve raspoložive ljekare, ali i vojne snage, kako bi se izborili s epidemijom.
Švedska je tokom prvog i drugog talasa korona virusa imala znatno veći broj zaraženih nego susjedne Norveška i Finska.
Neki to pripisuju ‘preliberalnom’ modelu borbe protiv pandemije, koji nije uključivao gotovo nikakve značajnije restriktivne epidemiološke mjere u poređenju sa “zaključavanjima” kakva su bila u ostatku Evrope.
Švedska je dosad zabilježila oko 1.400 umrlih od kovida-19 samo tokom decembra.
U Norveškoj je u istom razdoblju preminulo 100, a u Finskoj 80 osoba.
Prema izvještajima iz Stokholma, tamošnje bolnice suočavaju se s vrlo velikim problemima, jer je 99 odsto kreveta na odjeljenjima intenzivne njege puno, a zdravstveni sindikati upozoravaju da veliki broj zdravstvenih radnika otkazuje svoje radne ugovore zbog rasta zaraze, hospitalizacija i smrtnih slučajeva.
Tako je samo na području metropole otkaz od početka pandemije dalo oko 3.600 radnika u zdravstvu.
Fluktuacije u osoblju uobičajene su, ali švedski mediji upozoravaju kako je to 900 otkaza više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ključni čovjek stokholmske regije za zdravstvo Bjorn Erikson rekao je ove nedjelje kako regija ima još samo jedan raspoloživ krevet u jedinicama za intenzivnu njegu.
Švedska je u međuvremenu pooštrila svoje preporuke na nacionalnom i lokalnom nivou, ali još nije donela jasne propise, što je strategija koja nailazi na odobravanje većine stanovništva.
Ipak, vlada lijevog centra radi na pandemijskom zakonu koji bi bio okvir za potencijalno zatvaranje prodavnica i javnog prevoza, ali vjeruje se da on neće stupiti na snagu prije proljeća, zaključuje Fajnenšel tajms.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu