Dodatna potrošnja je ukalkulisana u vladine ciljeve javnog finansiranja još u aprilu i, kako se procjenjuje, povećaće budžetski deficit na 11,8 odsto bruto domaće proizvodnje ove godine, sa 9,5 odsto u 2020. godini.
Ogroman javni dug Italije, drugi najveći u evrozoni po udjelu u BDP poslije grčkog, prema predviđanju Ministarstva finansija će se popeti ove godine na 159,8 odsto ukupne godišnje proizvodnje, na najviši nivo u italijanskoj poslijeratnoj istoriji.
Sa najnovijim vladinim paketom podsticaja, Italija je od početka pandemije, koja je podgodila prije 15 mjeseci, izdvojila do danas više od 200 milijardi evra za dodatnu potrošnju.
Od ukupno 40 milijardi evra iz novog paketa, za finansiranje bespovratne pomoći preduzećima biće potrošeno do 18 milijardi evra, rekli su Rojtersu izvori iz vlade i političkih krugova.
Oko pet milijardi evra biće usmjereno na podršku zapošljavanju, pri čemu mjere uključuju i poreske olakšice kompanijama koje zapošljavaju i omogućavaju profesionalnu usavršavanje i obuku stalno zaposlenih, navodi jedan izvor iz Ministarstva rada.
Vlada je takođe odobrila produženje mjere zamrzavanja otpuštanja radnika koja bi trebalo da istekne u junu, dodao je Rojtersov izvor. Za velika preduzeća koja ispunjavaju uslove iz državnog programa za subvencionisanje zarada zaposlenih koji su na prinudnim odmorima zbog vanredne situacije s kovidom, produženje će trajati do kraja avgusta.
Više od 2,0 milijarde evra otići će zdravstvenom sektoru, pošto Italija želi da ubrza vakcinacije protiv kovida-19. Do srijede, 19. maja, oko 15 odsto italijanskog stanovništva je bilo potpuno vakcinisano, dok je oko 33 odsto primilo prvu dozu.
Ostale mjere u paketu uključuju šestomjesečno produženje državnih garancija za bankarske zajmove do kraja 2021. godine i program pauziranja i olakšanih uslova za otplatu kredita za mala i srednja preduzeća. Njima do kraja juna neće dospijevati otplata bilo koje vrste, dok od jula do kraja godine moraju da plaćaju samo kamate.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu