Ministarstvo rada i penzionog sistema Hrvatske tražilo je još 2021. pomoć od Svjetske banke zbog fiskalnih i budžetskih ograničenja.
Svjetska banka dostavila je analizu, predstavljajući mogućnosti koje ministarstvo treba da razmotri tokom sprovođenja Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti penzija kroz nastavak penzione reforme, piše Mirovina.hr.
Hrvati prekratko rade i prerano idu u penziju
Svjetska banka izradila je simulaciju penzija te analizu i prijedloge politika za poboljšanje dugoročne održivosti sistema, s naglaskom na adekvatnost penzija.
Tim Svjetske banke u izradi analize sarađivao je s Ministarstvom rada i penzionog sistema, Hrvatskim zavodom za penziono osiguranje (HZMO) i Centralnim registrom osiguranika (REGOS). Izvještaj je u julu 2024. predat ministarstvu na razmatranje.
Analiza je utvrdila nekoliko glavnih izazova koji doprinose niskoj adekvatnosti penzija i visokom riziku od siromaštva u starosti.
Tu su kratko razdoblje rada, niska prosječna dob odlaska u penziju, nizak odnos radnika i penzionera, brojne mogućnosti prevremenog penzionisanja, mogućnost izbora između prvog i drugog stuba u trenutku penzionisanja, kao i značajan iznos novčanih dodataka (27 posto na penziju u prvom stubu) koji nisu povezani s platama u proračunu penzije, a koji utiču na izbor između prvog stuba i kombinovane penzije.
Preporuke Svjetske banke
– Analiza je zaključila da hrvatskom penzionom sistemu nisu potrebne značajne promjene. Ipak, one uključuju ukidanje drugog penzionog stuba ili ponovno uvođenje obveznog drugog penzionog stuba, odnosno ukidanje izbora penzije. Uz odgovarajuće prilagođavanje i nadogradnju, sistem s tri stuba može i dalje da pruža bolju socijalnu zaštitu u starosti nego samo prvi ili drugi stub.
Sprovođenje niza mjera, poput snažnije indeksacije penzija, povećanja starosne granice za odlazak u penziju, smanjenja razdoblja prijevremenog penzionisanja, ponude pravednijih izbora penzija i uvođenja automatskih portfelja životnog ciklusa u drugom stubu, povećalo bi adekvatnost penzija, podržalo fiskalnu održivost sistema i osigurala međugeneracijsku održivost – zaključak je analize Svjetske banke.
Starost za prijevremenu – 69 godina
Jedan od scenarija Svjetske banke predviđa da dob za penzionisanje muškaraca i žena do 2065. godine dostigne 72 godine, a dob za prijevremenu penziju 69 godina.
Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU iznosio 9,9 godina.
To znači da prosječni penzioner u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u penziji u dobrom zdravstvenom stanju.
Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog vijeka za sljedećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udio očekivanog zdravog životnog vijeka neće pasti ispod trenutnog nivoa, navodi Svjetska banka u analizi iz 2024. godine.
U penziju sa 66 i po do 2030.
– Povećanjem zakonske starosne granice za penzionisanje poboljšava se odnos podrške za penzije za deset odsto. Kasnije penzionisanje dovodi do sporijeg priliva novih penzionera i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera penzione politike nema moć postizanja takvog poboljšanja odnosa podrške – navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti penzija u hrvatskom penzionom sistemu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unapređenje iz 2024. godine.
Starosna granica povećavala bi se postepeno na 66 i po godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i po dana, zavisno od očekivanog trajanja života.
Evropska komisija takođe je lane u svom izvještaju predložila postepeno podizanje dobi za odlazak u penziju, ali ne navodi se tačna starost, piše Index.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu