Svijet

Kralj Aleksandar, Tito, krempita i nudizam: Bled ima vezu i s Banjalukom, iza koje se krije zastrašujuća priča (FOTO)

Gradić Bled, koji ima između osam i devet hiljada stanovnika, živopisno je mjesto, prepuno prirodnih ljepota i istorijskih zdanja, a ima i burnu istoriju.

Kralj Aleksandar, Tito, krempita i nudizam: Bled ima vezu i s Banjalukom, iza koje se krije zastrašujuća priča (FOTO)
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA

Prelijepo jezero i njegova neposredna okolina bogati su životinjskim i biljnim svijetom, a najveće atrakcije su Bledska tvrđava, crkva Marijinog uznesenja, kao i vila koja je bila dom Kralja Aleksandra Karađorđevića, te Josipa Broza Tita. Oni su posebno voljeli ovo mjesto.

Kralj je kupio pomenuto zdanje od austrijske aristokratske porodice Vindišgarc 1922. godine, kasnije je preimenovano u ljetnjikovac Suvobor, kao podsjećanje na važnu pobjedu srpske vojske nad Austrogarskim carstvom. Vila je srušena kako bi bila sagrađena nova, ali je radove prekinuo Drugi svjetski rat.

Ljetna rezidencija

Nakon okončanja ratnih dejstava završena je 1947. godine, a postala je ljetnja rezidencija Josipa Broza Tita, koji je u njoj ugostio mnoge svjetske političare i poznate ličnosti. Danas je hotel, a to je postao 1984. godine.

Kroz burnu istoriju Bleda jedan događaj ga je povezao i s Banjalukom. Naime, u borbi Habzburgovaca i Osmanlija 1575. godine Turci su ubili zapovjednika Vojne krajine Herberta Osmog Auersperga Turjaškog, odsjekli mu glavu i prepariranu je poslali u Istanbul sultanu. Herbertova porodica, koja je iz Bleda, za ogroman novac je otkupila odsječenu glavu i život njegovog sina Volfa Engelberta, a kada bi se poredilo s današnjim cijenama svota je iznosila oko pet miliona evra!

FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA
FOTO: DARKO BASARA/RAS SRBIJA

Taj novac bosanski sandžak-beg Ferhat paša Sokolović većinom je iskoristio za gradnju džamije u Banjaluci, koja je poznata kao Ferhadija, a završena je 1579. godine.

Od bledskog Župana (gradonačelnik) Janeza Fajfara saznali smo i da je u ovom gradu počeo nudizam, i to još davne 1855. godine.

Počasni građanin

Posebna priča vezana je za čuvenog naučnika Mihajla Pupina, koji je zaslužan što je Bled danas dio Slovenije, odnosno što je pripao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Naime, Pupin je iskoristio lično prijateljstvo s predsjednikom SAD Vudroom Vilsonom i uticao na to da ovaj grad ne pripadne Italiji. Ranije je stavio potpis na dokument po kojem bi Bled pripao Italijanima, ali je on povučen.

Zbog toga je 1921. godine postao počasni građanin Bleda, a kasnije dobio i spomenik uz koji na tri jezika stoji natpis: „Pronalazač i humanista Mihajlo Pupin, srpsko-američki fizičar, matematičar i elektroinžinjer. Zaslužan što je Bledski kot poslije Prvog svjetskog rata ostao dio slovenačke teritorije. Godine 1921. je postao počasni građanin Opštine Bled.“ Spomenik je podarila Srbija, a otvoren je 9. oktobra 2015. godine, simbolično na Pupinov rođendan.

Bled je danas turističko mjesto koje zaista ima šta da ponudi. Šetnja pored jezera, vožnja bicikla ili električnih trotineta, posjeta pomenutoj tvrđavi i crkvi na ostrvu, do koje se dolazi pletnama (mali brodići), vožnja fijakerom ili vozićem su samo dio ponude. Za one sa prosječnim i malim budžetom je izuzetno skupo; cijene hrane, pića i usluga su tri i više puta veće u odnosu na, recimo Banjaluku.

Turizam

U bledskoj „kavarni” Park (odmah uz istoimeni hotel) napravljena je čuvena poslastica krempita (ili kremšnita, kako kažu domaćini), a recept za nju 1953. godine izmislio je poslastičar Ištvan Lukačević, koji se doselio u ovo mjesto iz Sente. On je iskoristio stari vojvođanski recept, s tim što je u polovinu krema od jaja dodao šlag. Krempita je zaista ukusna, a uz navedene istorijske građevine predstavlja zaštitni znak Bleda.

Korona je uzela danak i u ovom mjestu. Ugostitelji i ostali turistički radnici se žale da je broj dolazaka znatno smanjen, a vidljivo je da su mnogi lokali zatvoreni; na njima stoje natpisi da su za prodaju ili izdavanje. Nedjeljom je praktično nemoguće bilo šta kupiti, jer su prodavnice, kojih je veoma malo, uglavnom zatvorene.

Stanje s kovidom se, na sreću, polako normalizuje, pa svako ko poželi da vikend provede na miru u predivnom okruženju i ako želi adrenalinske izazove sve to može da pronađe u Bledu. Dolaskom ovdje neće pogriješiti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu