Svijet

KRALJICA GAFOVA VS. SAVJETNIK EDIJA RAME Kolinda i Milanović su ljuti protivnici, a imaju mnogo toga zajedničkog

Nakon prekjučerašnjeg glasanja, u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj ušli su kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović sa 29,55 odsto glasova i aktuelna predsjednica i kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar Kitarović sa 26,65%.

KRALJICA GAFOVA VS. SAVJETNIK EDIJA RAME Kolinda i Milanović su ljuti protivnici, a imaju mnogo toga zajedničkog
FOTO: TANJUG/AP

Kitarović, koja je na prethodnim predsjedničkim izborima prije pet godina pobijedila tadašnjeg prvog čoveka zemlje Ivu Josipovića, kandidata lijevog centra, u bitku za drugi mandat krenula je pod sloganom “Predsjednica, zato što vjerujem u Hrvatsku”. Sada je, međutim, izgubila od Milanovića u prvom krugu, a zanimljivo je i da je čak izgubila i u Velikom Trgovišću, rodnom mjestu Franje Tuđmana kojeg Kitarovićeva smatra “najvećim Hrvatom u istoriji”. Tu je Milanović odneo 29,67, a Kitarovićeva 29,47 odsto glasova.

Kolinda Grabar Kitarović

“Kraljica gafova”, kako je nazivaju hrvatski mediji, u skoro svakom govoru predizborne kampanje pominjala je Tuđmana.

On je kao neko iz moje porodice – rekla je četvrta predsjednica Republike Hrvatske na jednom skupu.

Iako je Kitarović tokom kampanje isticala svoje uspjehe – poput Inicijative tri mora i jačanje ugleda Hrvatske u inostranstvu – ostaće međutim zapamćena po nizu gafova i proustaških i antisrpskih izjava. Tako je Kitarović u Vukovaru rekla da je “sigurna da poginulima nije žao što su poginuli”, a bivšu Jugoslaviju smjestila je u Istočni blok.

Kitarovićeva se takođe našla u centru pažnje sredinom septembra, nakon što je u intervjuu za austrijski Klajne cajtung napala imigrante. Ona je rekla da su to uglavnom “muškarci u borbenim godinama” i ocijenila da je Evropska unija “primila pogrešne izbjeglice”.

U međuvremenu, iz Hrvatske pristižu izvještaji kako hrvatska policija brutalno tuče imigrante koji pokušavaju da pređu granicu sa BiH. Izdvaja se i izjava predsjednice da se “u Jugoslavji nije smijelo reći da si Hrvat, nego da dolaziš iz Hrvatske”, a u naročito bizarne tvrdnje spadaju njeni navodi da u Jugoslaviji nije bilo jogurta i da se vlastima moralo unaprijed prijavljivati koliko ćeš hljeba pojesti.

Foto: Tanjug/AP
Foto: Tanjug/AP

Podsjećamo da je jedna od prvih mjera predsjednice bilo uklanjanje Titove biste s Pantovčaka, a Kitarovićeva je i samoproklamovani fan pjevača Marka Perkovića Tompsona, poznatog po proustaškim pjesmama. Kolinda, koja je svoju kandidaturu najavila na obilježavanju godišnjice “Oluje”, takođe je izjavila da je ustaški poglavar Ante Pavelić “načinio neke fatalne greške” i da smo “svi mi ljudi”.

Povrh svega, hrvatska predsjednica se javno pohvalila da nikada nije zvanično posjetila Jasenovac, iako je tamo bila sa predsjednikom Izraela. Naravno, ponovo je izrazila sumnju u zločine u Jasenovcu, dok se istovremeno u inostranstvu – tokom posjete Varšavi – hvalila učestvovanjem Hrvata u antifašističkoj borbi. Ne treba zaboraviti ni njenu izjavu tokom posjete Argentini u martu prošle godine, da su nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati u toj zemlji “pronašli slobodu”.

– Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svog naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslovenskog komunističkog režima, kojem je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovedanje vjere – rekla je ona.

Kitarović (51) je rođena u Rijeci, a srednju školu je završila u Los Alamosu u Novom Meksiku. U Zagrebu završava Filozofski fakultet, gdje je diplomirala engleski i španski jezik. Aktivno se još služi i portugalskim, a pasivno njemačkim, italijanskim i francuskim jezikom.

Profesionalnu karijeru započela je u Ministarstvu nauke i tehnologije, da bi se 1993. zaposlila u Ministarstvu spoljnih poslova i četiri godine kasnije otišla u hrvatsku ambasadu u Kanadi. Od 2005-2008. bila je ministarka spoljnih poslova i evropskih integracija, a nakon toga, do 2011, ambasadorka Hrvatske u SAD. Sljedeće četiri godine radila je kao pomoćnica generalnog sekretara NATO, da bi svoj prvi predsjednički mandat osvojila na izborima u Hrvatskoj 2015.

Udata je za Jakova Kitarovića i majka je dvoje djece.

Zoran Milanović

Bivši hrvatski premijer, kandidat SPD i niza stranaka lijevog centra, svoju kandidaturu za predsjednika objavio je 17. juna na Fejsbuku, pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom”, kad je obećao borbu protiv korupcije i nasilja. Već sljedećeg mjeseca dobio je podršku stranaka HSS, HSU, PGS, IDS, GLAS, MDS, Stranke umirovljenika, Reformista, Demokrata i Laburista.

Milanović (53) je u kampanju krenuo okomljavajući se na glavnu konkurenciju – aktuelnu predsjednicu Kitarović – ocjenjujući da se sve što je loše u zemlji može povezati sa HDZ.

Foto: Tanjug/AP
Foto: Tanjug/AP

Ranije su u javnost su isplivali tajni snimci sa sastanka Milanovića sa ratnim veteranima na kojima je vrijeđao Srbiju. On je tada ocijenio da se srpske vlasti ponašaju bahato i da je riječ o “beogradskoj čaršiji”, da su pripadnici srpske vlasti “četnici kojima nije suđeno u Hrvatskoj” . Milanović je bez dlake na jeziku rekao šta misli i o BiH.

– To uopšte nije država, to je „big shit“ – rekao je on na sastanku s veteranima i požalio se da u Sarajevu nema s kim da razgovara.

On se na sastanku takođe ponovo pohvalio kako je njegov djeda bio ustaša i naveo kako je njegov otac oženio djevojku čija su dva brata poginula kao ustaše. Na pitanje o stavu prema ustaškom pokliču “Za dom spremni”, Milanović je ukazao da je on zabranjen, ali da se njemu “fućka” za to.

Zoran Milanović rođen je u Zagrebu 1966. Njegov djeda od oca i stric Ante i Ivan Milanović bili su u partizanima 1942, dok je njegov djeca po majčinoj strani Stjepan Matasić – kako je Milanović otkrio 2016. – bio ustaša.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a kaže da je u mladosti bio buntovan i sklon tučama. Govori engleski, ruski i francuski jezik. Zaposlio se u Ministarstvu spoljnih poslova 1993, a tri godine kasnije postaje savjetnik u hrvatskoj misiji pri EU i NATO u Briselu. Nakon postdiplomskih studija u Briselu vraća se u Ministarstvo 1999. i iste godine se učlanjuje u SDP. Od 2011-2016. bio je na čelu 12. hrvatske vlade, ali je kraj njegovog mandata obilježen izbjegličkom krizom, koja je Hrvatsku zahvatila u jesen 2015.

Milanović je nakon smrti Ivice Račana najavio kandidaturu za predsjednika SDP i postao drugi predsjednik u istoriji ove stranke. SDP je izgubio vlast na parlamentarnim izborima 2015. i Milanović je odlučio da se povuče sa mjesta lidera stranke. Osnovao je savjetničku firmu “EuroAlba advajzeri”, a 2017. postao je savjetnik albanskog premijera Edija Rame.

Milanović je takođe pokvario odnose Hrvatske sa EU nakon što je pokušao da onemogući ekstradiciju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj, gdje su bili optuženi za ubistvo hrvatskih emigranata. Zloupotreba položaja predsjednika vlade i pokušaj da onemogući izručenje promenom Ustava i posebnim zakonom u Saboru – takozvani Lex Perković – doveli su do sukoba sa EU i Njemačkom.

Milanović ima suprugu Sanju i dva sina, Antu i Marka.

(Blic)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu