Kako su potvrdili iz Službe za poslove sa strancima, od 1. januara do 17. decembra ove godine izdato je 30.813 potvrda o iskazanoj namjeri za azil, a kao i u prethodnom periodu, i dalje se u najvećoj mjeri radilo o migrantima ekonomske kategorije starosti između 19 i 35 godina.
– Ovi migranti se vrlo kratko zadržavaju u BiH i prema njihovim izjavama nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU. U najvećoj mjeri, radilo se o mješovitoj grupaciji migranata i to državljana Avganistana, Maroka, Sirije, Pakistana, Bangladeša, Irana i drugih zemalja, koji su nakon ulaska u BiH izražavali namjeru za azil – navode iz Službe za poslove sa strancima. Kada je riječ o situaciji u prihvatnim centrima za migrante, ističu da je situacija zadovoljavajuća.
Trenutno u smještajnim kapacitetima privremenih prihvatnih centara koji su na raspolaganju boravi oko 2.600 migranta od kojih je oko 1.100 u Unsko-sanskom kantonu i 1.400 u Kantonu Sarajevo.
U kontekstu pitanja o eventualnoj bezbjednosnoj prijetnji koju bi mogli predstavljati ilegalni migranti, iz Službe za poslove sa strancima naglašavaju da su organizovane neregularne migracije složene te da iza njih stoje dobro organizovane kriminalne grupe koje vrše ilegalno prebacivanje migranata, koje uključuje transport i smještaj na području BiH.
Prema podacima koje su dostavili Feni, u skladu sa potpisanim sporazumima o readmisiji, iz BiH je vraćeno u Republiku Srbiju 173 migranta, a u Crnu Goru 29 migranata. Služba je kroz različite vidove povratka tokom 2023. godine realizovala udaljenje u zemlje porijekla za 550 migranata.
-Kroz dobrovoljni povratak koji realizuje Služba za poslove sa strancima vraćeno je 432 migranta, a kroz program prisilnog povratka vraćeno je 118 migranata u zemlje porijekla – naveli su iz Službe za poslove sa strancima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu