Nakon što je grupa naoružanih plaćenika poharala Rusijom skoro bez otpora i u jednom danu prešla oko 750 kilometara, zauzela kontrolu nad dva ključna grada i stigla na 200 km od Moskve prije nego što se povukla, skinuta je posljednja maska Vladimira Putina kao jednog od, kako se smatra, “istorijskih vladara” svoje nacije.
List Ekonomist navodi da je Putin odavno propao kao reformator, jer je predsjedavao nad sve dubljom korupcijom i ekonomskom stagnacijom i bio nesposoban da od Rusije napravi nešto više od “dobavljača ugljovodonika” baš u trenutku kad se doba nafte i gasa bliži kraju.
Još manje uspijeva kao “veliki ratni komandant”, 16 mjeseci nakon početka invazije na Ukrajinu za koju je mislio da će se završiti za nekoliko dana.
A sada je pokazao da ne može da izvrši ni prvu i najveću odgovornost – da osigura bezbjednost države.
“Putin je prije vrhunski siledžija nego car”
Bilo da njegov pad dođe uskoro ili za nekoliko mjeseci ili godina, on je razotkriven – prije je “vrhunski siledžija u ispražnjenoj zemlji bandi, na šta je sveo majku Rusiju, nego car”.
Štaviše, u svijetu u kojem je moć sve, on sada izgleda kao oslabljeni nasilnik, navodi “Ekonomist” u članku pod naslovom “Pokoravanje Putina”.
Jevgenij Prigožin, lider grupe Vagner koja je povela pobunu, bivši zatvorenik koji je postao ugostitelj i vođa plaćenika u Africi, Siriji i Ukrajini, uspio je samo zahvaljujući Putinovoj paranoji i brutalnosti.
Putin ne vjeruje sopstvenoj vojsci pa mu je bila potrebna lojalna grupa nasilnika. Koristio je Prigožina da se miješa u inostrane izbore, uključujući one koji su doveli Donalda Trampa na vlast 2016. u Sjedinjenim Državama, navodi list.
Vagnerova pobuna takođe ističe trulež države koju je stvorio Putin.
Usred sukoba sa rivalima u regularnoj vojsci, Putin je odlučio da Vagner treba da bude direktno pod kontrolom Ministarstva odbrane.
To je zaprijetilo da uništi Prigožinovu bazu moći pa se on pobunio zbog nesposobnosti ruske vojske i gubitaka u Ukrajini.
Bez obzira na njegovu brutalnost, piše “Ekonomist”, to je bila istina koja je presjekla praznu propagandu Kremlja.
“Putin je van kontakta sa stvarnošću, Kremlj je bio iznenađen pobunom”
Prigožin je takođe izložio da je Putin van kontakta sa stvarnošću. Djeluje da je pobuna iznenadila Kremlj – toliko su korodirale obavještajne agencije pod predsjedništvom bivšeg KGB špijuna.
Ujutro 24. juna je potreseni Putin proglasio Prigožina za izdajnika i obećao mu kaznu.
Ali, samo nekoliko sati kasnije pristao je da ga pusti da ode u Bjelorusiju zajedno sa svojim vagnerovcima.
Iako Prigožinu nije stigla podrška, ona nije stigla ni do Putina, ni na ulici ni među elitom. Rusija je tokom 24 sata bila na ivici nerava, tiha i neaktivna, čekajući da vidi u kom će pravcu da zaduva vjetar.
Optimisti će uzeti Putinovu slabost kao dokaz da je njegova vladavina osuđena na propast.
Ali, realnost je da despoti, čak i oni slabi, mogu da prežive dugo vremena ako nije dostupna očigledna alternativa i ako još imaju gomilu oružja na svojoj strani i nemilosrdnost da ga upotrebe, naveo je “Ekonomist” ukazujući na Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji i Bašara al Asada u Siriji.
Rat i ekonomija
Ipak, dva dodatna faktora rade protiv Putina. Prvi je sam rat. Ukrajinske kontraofanziva nastavlja da napreduje, iako sporije nego što se nadala, i vraća teritorije koje je Rusija zauzela od februara 2022, a na nekim mjestima čak i zemlju uzetu 2014.
Rusija takođe trpi “zapanjujuće gubitke” – navodno više od 100.000 mrtvih i ranjenih prema Bijeloj kući.
Putinova teorija je da Rusija može da “sačeka” Zapad.
Ako Ukrajina ne može da ostvari potrebne proboje – a na prvom mjestu je ključno presijecanje kopnenog mosta koji povezuje Rusiju sa Krimom zapadna podrška mogla bi vremenom početi da puca. Ali, ta teorija djeluje sve manje vjerodostojno. Rusija je oštetila Ukrajinu ali daleko od toga da ju je osvojila.
Kijev je na putu ka Evropskoj uniji a možda i NATO, koji se u međuvremenu proširio na Finsku a uskoro se očekuje i Švedska. Evropska potrošnja za odbranu je porasla, a zavisnost od ruskih energenata je eliminisana.
Što dovodi do drugog problema Rusije a to je ekonomija.
Prošle godine se ona dobro držala zahvaljujući rastu cijena nafta i gasa usljed rata. Ali, Putin nema resurse za novu veliku ofanzivu.
Rublja je izgubila skoro 40 odsto svoje vrijednosti u protekloj godini. Kina je kupila rusku naftu po sniženoj cijeni, ali još nije snabdjela Rusiju velikim količinama oružja, navodi “Ekonomist”.
Čistke i represija
Djeluje da je Putin sada spreman da ponovo uspostavi svoj autoritet represijom i čistkama.
Ali, prije ili kasnije njegova sposobnost da prebrodi nevolje će ga napustiti, a svijet treba da bude spreman za to.
Od mnogih mogućih ishoda, kolaps reda u zemlji sa preko 4.000 nuklearnih bojevih glava bio bi zastrašujuć.
Ipak, Putin je pokazao da koruptivna vlast jednog čovjeka nije način da se vodi supersila.
Put povratka u red i zdrav razum za Rusiju će biti opasan, ali sve dok Putin nosi krunu a njegovi vojnici sanjaju o imperijalnoj vlasti nad Ukrajinom – to putovanje ne može ni da započne, piše Ekonomist.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu