Zabrinuti zbog nepredvidive američke ekonomske politike, globalni investitori posljednjih mjeseci smanjuju izloženost dolarima, ali mnogi se okreću zlatu, ne videći direktnu alternativu.
U stvarnosti, globalna uloga evra stagnira već decenijama, jer su finansijske institucije Evropske unije i dalje nedovršene, a vlade pokazuju malo volje za dublju integraciju.
– Trenutne promjene otvaraju prostor za ‘globalni trenutak evra’ – rekla je Lagard tokom predavanja u Berlinu. “
Navela je i da evro neće steći uticaj sam po sebi nego da će ga morati zaslužiti.
Da bi to postigla, Evropa mora razviti dublje i likvidnije tržište kapitala, ojačati pravne temelje i potkrijepiti svoju posvećenost slobodnoj trgovini sposobnošću da obezbjedi vlastitu sigurnost, tvrdi Lagard.
Uloga dolara opada godinama i sada čini 58% međunarodnih deviznih rezervi – najmanje u posljednjih nekoliko decenija, ali i dalje znatno više od udjela evra koji iznosi 20%.
Lagard je naglasila da bi svako jačanje međunarodne uloge evra moralo biti praćeno većom vojnom snagom koja bi podržala partnerstva.
– Investitori, naročito institucionalni, traže i geopolitičke garancije: ulažu u imovinu regija koje su pouzdani sigurnosni partneri i mogu ispuniti saveze tvrdom silom – rekla je Lagard.
Evropa bi, prema njenim riječima, trebala učiniti evro valutom izbora za međunarodnu trgovinsku fakturaciju.
To bi se moglo poduprijeti novim trgovinskim sporazumima, unapređenim prekograničnim plaćanjima i likvidnosnim sporazumima s ECB-om.
Ipak, možda je još hitnija reforma domaće ekonomije, smatra Lagard. Tržište kapitala evrozone i dalje je fragmentirano, neučinkovito i nedostaje mu istinski likvidna i široko dostupna sigurna imovina prema kojoj bi se investitori mogli okrenuti.
– Ekonomska logika nam govori da se javna dobra moraju zajednički finansirati. A to zajedničko finansiranje moglo bi biti osnova za postepeno povećanje ponude sigurnih sredstava u Evropi.
Zajedničko zaduživanje već dugo je tabu tema za neke ključne članice evrozone, posebno Njemačku, koja strahuje da bi njeni porezni obveznici mogli na kraju snositi troškove fiskalne neodgovornosti drugih.
Ako bi Evropa uspjela, koristi bi bile ogromne, rekla je Lagard.
Priliv investicija omogućio bi domaćim subjektima jeftinije zaduživanje, štitio blok od valutnih šokova i pružio zaštitu od međunarodnih sankcija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu