Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

KRIVCE TRAŽE U DRUGIMA Zašto je Inckov izvještaj naljutio stranke

Politika
Autor:

Foto: webtv.un.org/RAS Srbija

Nedavno obraćanje visokog predstavnika u BiH Valentina Incka u Savjetu bezbjednosti UN naljutilo je skoro sve vladajuće stranke, kako u Federaciji, tako i Srpskoj, čime se otvorila rasprava u javnosti da li je izvještaj realno prikazao stanje u zemlji ili je manjkav i tendenciozan.

Incko je, naime, predstavljajući svoj redovni polugodišnji izvještaj o stanju provođenja mira u BiH osudio činjenicu da se proces formiranja vlasti odužio na više od godinu dana, te je kao krivce naveo SDA, HDZ i SNSD, koji imaju “suprotstavljene vizije BiH i različita tumačenja Ustava”.

On je u izvještaju, između ostalog, naveo i to da se nastavila i destabilizirajuća retorika podjela, koja dominira političkom scenom.

– Neki politički lideri iz Srpske i dalje daju izjave kojima izražavaju separatističke tendencije ili pak predviđaju raspad BiH, dok neki hrvatski predstavnici traže teritorijalnu reorganizaciju zemlje. Istovremeno, najveća bošnjačka stranka opet je usvojila stranačku platformu koja zagovara Republiku BiH, što nije bilo konstruktivno – naveo je Incko u svom izvještaju.

Lavina komentara

Očekivano, uslijedila je lavina negativnih komentara vladajućih partija iz Federacije i Republike Srpske, kojima se nije svidjelo to što se kao krivac za blokade ne navodi jedna stranka već sve. Svaka od stranaka je našla nešto negativno u izvještaju, te su to isticali kao dokaz da je Incko bio tendeciozan i nekorektan.

Iz SDA su, naprimjer, upitali Incka šta je tačno njihova krivica, pa da se izjednačavaju sa SNSD, “osim stalne potrebe da se izjednačavaju svi u BiH, i krivica raspoređuje na strane”. Slična reakcija mogla se čuti i iz HDZ, te SNSD.

Lider SNSD Milorad Dodik je za Incka rekao da je “masovno obmanuo“ Savjet bezbjednosti iznoseći niz neistina o mnogim stvarima u BiH.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Pa, da li je visoki predstavnik zaista pretjerao kada je sve vladajuće stranke stavio u isti koš ili, pak, te partije ne vide ili ne žele da vide svoje greške, već krivce isključivo traže u onom drugom?

“Držite lopova”

Politički analitičar Esad Bajtal ističe da je reakcija političara očekivana, jer je kod nas uvijek prisutna priča: “držite lopova”.

– Uvijek je lopov onaj koji viče: “držite lopova”. Incko je napisao izvještaj u kojem je naveo da krivac za blokadu nije jedan političar ili stranka, već više njih. Šta je tu slagao? Nije napamet pisao taj izvještaj već na osnovu zapažanja, činjenica i argumenata do kojih je došao uz pomoć svojih saradnika. Incko je, gledajući našu nestvarnu stvarnost, samo rekao da su dva i dva četiri – ističe Bajtal.

Dodaje da se to, očekivano, nije svidjelo onima koji tvrde da je dva i dva sedam. Umjesto da prihvate svoju odgovornost, političke stranke, po Bajtalovom mišljenju, radije optužuju Incka, prebacujući na njega svu odgovornost za nefunkcionisanje  vlasti na nivou BiH.

– Nije to ni prvi, a ni zadnji put da se vladajuće stranke oko nečega ne slože. Oni su se, ustvari, složili samo oko toga da se oko ničega nikada ne slože. Uprkos činjenici da su upropastili ovu zemlju, osiromašili građane, stavili nas na dno Evrope i svijeta, političari i dalje tjeraju po svome. Prema međunarodnim izvještajima i istraživanjima, mi smo osma najjadnija zemlja svijeta. Naravno da krivci za to stanje optužuju nekog drugog, a to je u ovom slučaju Incko – objašnjava Bajtal.

Smatra da u BiH odavno nemamo politiku već politikanstvo, jer političari ne vode idejne već interesne borbe.

Političko sljepilo

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je u BiH vidljiva jedna vrsta bolesti među političkim elitama, a to je političko sljepilo.

– U mnogim tačkama, odnosno procesima koji se dešavaju u zemlji vidi se vrlo jednostrano tumačenje tih dešavanja. Nedostaje samokritičke refleksije, odnosno suočavanja sa samim sobom i uviđanja sopstvenih grešaka – ističe Topićeva.

Dodaje da je za naše političare karakteristično to da stalno prebacuju odgovornosti i krivicu s jednih na druge, treće i slično. Pri tome, kako kaže Topićeva, izostaje samokritičko posmatranje i suočavanje sa sopstvenim odlukama i greškama.

– A, onda, kada im to neko drugi uradi, obruše na njega brojne kritike i udare sa svih strana – zaključuje Topićeva.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO