Politika

Krivične prijave postale SREDSTVO POLITIČKOG OBRAČUNA: Više od 60 odsto izvještaja za korupciju završi bez optužnice

Pokretanje istraga i „formiranje predmeta“ za krivična djela korupcije u tužilaštvima širom BiH sve češće se koristi kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika.

Krivične prijave postale SREDSTVO POLITIČKOG OBRAČUNA: Više od 60 odsto izvještaja za korupciju završi bez optužnice
FOTO: SHUTTERSTOCK

Pokazalo je ovo istraživanje koje je radila nevladina organizacija Transparensi internešenel BiH, koja je analizirala procesuiranje korupcijskih krivičnih djela pred sudovima i tužilaštvima u prošloj godini.

Istraživanje TI je pokazalo da je tokom 2020. godine u BiH gotovo prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, dok je broj presuda smanjen za 30 odsto. Čak 66,6 odsto tih presuda za korupciju završilo se uslovnom kaznom, a sudilo se uglavnom nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, dok su najveće korupcijske afere ponovo ostale neprocesuirane.

Statistika

Ono što zabrinjava jeste činjenica da se konstantno povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage, a taj procenat povećan je prošle godine na čak 60,1 odsto, što je najviše u posljednje četiri godine.

Analitičari upozoravaju da se ovi statistički podaci mogu gledati na više načina.

Ističu da se s jedne strane krivične prijave često koriste kao političko oružje, što je posebno izraženo pred izbore kada se na udaru obično nađu opozicioni načelnici, odnosno kandidati za (grado)načelničke funkcije. Javnost je tako proteklih godina često imala priliku da čuje kako je podnesen izvještaj tužilaštvu protiv nekog načelnika, gradonačelnika, direktora javnog preduzeća ili nekog drugog funkcionera, mahom iz opozicije, ali se rijetko koji od tih izvještaja na kraju završio optužnicom ili osuđujućom presudom.

S druge strane, kako ističu analitičari, postoje i brojne krivične prijave za koje ima itekako osnova da se podnesu, ali se na kraju odbace pod veoma sumnjivim okolnostima, što se često tumači kao sprega pojedih tužilaca i političara.

Obustavljene istrage

Načelnik opštine Teslić i predsjednik Glavnog odbora SDS, Milan Miličević, protiv koga je policija do sada podnijela nekoliko izvještaja tužilaštvima zbog navodnih malverzacija, a koji su u međuvremenu odbačeni, stava je da se krivične prijave mahom koriste kako bi se zaplašio ili diskreditovao politički protivnik.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

On ističe da je na svojoj koži osjetio “namještene” krivične prijave, koje se posebno potežu u predizbornim kampanjama.

– U posljednjih 15 dana su mi stigla dva obavještenja o obustavljanju istrage protiv mene po nekim krivičnim prijavama koje su ranije podnesene. Iako sam znao da su te prijave politički motivisane opet sam osjetio olakšanje kada sam dobio obavještenje da se istraga obustavlja, jer nema elemenata krivičnog djela – kaže Miličević.

Pročitajte još

Ističe da je tačno da se pravosuđe i policijske agencije zloupotrebljavaju u političke svrhe, ali je očito da ima i onih koji pošteno rade svoj posao, što dokazuje činjenica da se te “montirane prijave” na kraju odbace.

Javni linč

Ono što je, po Miličeviću, dodatni problem, pored montiranih krivičnih prijava, jeste činjenica da osobe protiv kojih se istrage pokreću doživljavaju etiketiranje i javni linč.

– Doživljavamo uvredu časti i dostajanstva. Diskreditujemo se u medijima, koji ne govore da je pokrenuta istraga već vam maltene presude. Prosječan čovjek ne može da razlikuje istragu i presudu, pa kaže “vidiš onog kriminalca”. To jeste zaista veliki ceh za sve ljude koji su u političkom životu – ističe Miličević.

S druge strane, dobojski advokat i nekadašnji tužilac, Goran Nešković, ističe da to što se istraga obustavi ne znači da se uvijek radilo o nekoj “montiranoj” krivičnoj prijavi. On ističe da treba imati u vidu da ne podnosi tužilaštvu izvještaj protiv neke osobe samo policija, već i građani, nevladine organizacije, a nekada se radi i o anonimnim prijavama. Sve te prijave, kako ističe on, tužilaštvo mora da razmotri.

– Tužilaštvo na osnovu prikupljenih podataka pokreće istragu. Ako utvrdi da ne mogu prikupiti dovoljno dokaza da dokažu određeno krivično djelo na sudu onda tužilaštvo donosi naredbu o nesprovođenju istrage – ističe Nešković.

Kaže da se neki izvještaji podnose i na osnovu negativnih revizorskih izvještaja i slično, što ne znači da će taj izvještaj na kraju završiti optužnicom.

Slaba karika

Politički analitičar Velizar Antić ističe da je istraživanje TI BiH veoma zanimljivo, jer potvrđuje ono što građani već znaju, a to je da je pravosuđe u BiH jedna od najslabijih karika u društvu i da tamo postoji veliki problem.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Narod je, zbog svih dešavanja i afera koje su potresale pravosuđe, u velikoj mjeri izgubio povjerenje u sudove i u sudsku granu vlasti. Ono što smo učili iz političke teorije, da u državi treba da postoji podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku i da svaka od ovih grana bude nezavisna od druge dvije i da svaka kontroliše i ograničava druge dvije grane, u našem društvu definitivno ne postoji – kategoričan je Antić.

Dodaje da su se zakonodovna i sudska grana vlasti podredile izvršnoj grani vlasti i ne obavljaju svoju funkciju onako kako se od njih očekuje, već rade u interesu izvršne grane vlasti. U tom kontekstu, ističe Antić, istraživanje TI BiH sasvim jasno potvrđuje ovu hipotezu.

– Izvršna grana vlasti koristi sudsku granu kako bi se obračunavala s političkim protivnicima i to nikako nije dobro. Sve u svemu, sudska grana vlasti nije nezavisna i potrebne su korjenite promjene u tom dijelu društva kako bi vratili povjerenje naroda u pravnu državu i vladavinu prava – navodi Antić.

Objašnjava da je narod u velikoj mjeri izgubio povjerenje u sudove jer vidi da pravila i zakoni ne važe podjednako za sve u društvu. Antić ističe da dio društva pripada povlašćenoj kasti i na nju se ne odnose pravila koja važe za sve ostale, obične smrtnike.

– Time se urušava čitav sistem i povećava broj nezadovoljnih građana, koji svoju sreću ne vide u takvom društvu i biraju da se iz njega isele – poručuje Antić.

Rijetke presude za korupciju

Da je korupcija u BiH uzela maha, a da se istovremeno niko ozbiljno ne bavi njome, u više navrata je upozorio i Brisel. U Mišljenju Evrospke unije o zahtjevu za članstvo BiH stoji da svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što direktno utiče na svakodnevni život građana.

Dodaje se da su pravosnažne osuđujuće presude u predmetima korupcije na visokom nivou vrlo rijetke, te da sankcije nemaju adekvatan preventivni učinak.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu