Banjaluka

KULJANI NA SPISKU, OSTALI ČEKAJU 2027. Nedostatak kanalizacione mreže dugogodišnji problem grada

Kuljani će ipak dobiti kanalizaciju, nakon velikog negodovanja mještana prošle sedmice, ali ovu mrežu i dalje nema oko 40 odsto stanovništva u urbanom dijelu grada.

KULJANI NA SPISKU, OSTALI ČEKAJU 2027. Nedostatak kanalizacione mreže dugogodišnji problem grada
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Mještani Kuljana sedam dana bore se sa fekalijama, koje prijete da im se izliju u dvorišta. Komšije u smjenama ispumpavaju vodu, tražeći od nadležnih da riješe ovaj krupni problem u naselju koje nema kanalizaciju. Pojedina domaćinstva nisu imala čak ni septičku jamu zbog čega su otpadne vode ispuštali  direktno u obližnju rječicu.

Sve je tako funkcionisalo godinama dok Ministarstvo unutrašnjih poslova nije zagradilo potok, a sva prljava voda se građanima počela vraćati u kuće. Zajedno sa fekalijama, isplivao je tako i dugogodišnji problem.

Nakon jučerašnjeg sastanka mještana, nadležnih u Gradskoj upravi i u dogovoru sa predstavnicima MUP-a, biće omogućeno ispuštanje oborinskih voda kao i do sada, ali ne i fekalnih, pa će mještani morati češće da čiste septičke jame. Kao dugogorčno rješenje Grad će projektovati kanalizacionu mrežu, koja će se potom u skladu sa dostupnim sredstvima i graditi.

Nama je još prije osam godina obećano da će nam sagraditi kanalizaciju, ali od toga nije bilo ništa sve do danas. Zato smo i došli u ovaj problem. Dobro je da se konačno našlo neko rješenje – kaže mještanin Kuljana Branko Cvjetičanin.

Ovo prigradsko naselje našlo se tako na spisku za rješavanje, a svoj red čekaju i druge velike mjesne zajednice koje kanalizacione mreže uopšte nemaju.

Građanima su jedino rješenje septičke jame, ali činjenica je da ni one nisu uvijek propisno sagrađene, zbog čega bakterije završavaju u podzenim vodama. Negdje se fekalije iz domaćinstava čak direktno izlivaju u kanale i potočiće zbog čega je leti smrad nesnošljiv. Takvu sliku imamo i u strogom centru, rječica Crkvena koja se uliva u Vrbas kod Kastela, pretvorena je bukvalno u kanalizaciju.

Foto: Siniša Pašalić/ RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/ RAS Srbija

Grad je još prije nekoliko godina uradio veliki projekat izgradnje centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Za to je određena lokacija u Delibašinom selu, ali je pored toga neophodno postaviti još i kolektore kako bi se kanalizacija spojila sa glavnim postrojenjem.

Kada se sabere koliko košta cjelokupna izgradnja, te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa cijena investicije seže do 50 miliona evra.

Mada su građani nestrpljivi, stručnjaci tvrde da ipak nije rješenje graditi kanalizacionu mrežu bez prečišćača, jer bi se tako samo ubrzao put fekalija do rijeke. Ove investicije je zbog toga potrebno raditi paralelno.

Dugoročni plan za rješavanje problema je obuhvaćen u Strategiji razvoja Banjaluke od 2018. do 2027, koja predviđa izgradnju pojedinačnih kanalizacionih sistema za prikupljanje otpadnih voda, u većim naseljima. Finansijski plan za realizaciju ovog pitanja do 2022. predviđa ulaganje malo više od pet miliona KM.

Tim sredstvima bi trebala biti pokrivena izrada investiciono-tehničke dokumentacije za izgradnju mreže u pet gradskih naselja. Do kraja 2022. Grad planira da poveća broj korisnika kanalizacione mreže za 20 odsto što bi predstavljalo lagani napredak u odnosu na trenutnu situaciju.

– Svake godine se radi dio po dio mreže, s tim da razmišljamo o eventualnim alternativnim načinima zbrinjavanja otpadnih voda tehnologijom koja bi bila jeftinija za realizaciju i održavanje. Gradovi u regionu koji su izgradili centralna postrojenja imaju enormno visoke troškove održavanja, posluju sa gubitkom zbog čega im se nameće tema novog poskupljenja usluge, zato smo veoma oprezni sa ovim pitanjem – precizirali su u Odeljenju za komunalne poslove.

U proteklih pet godina u kanalizacioni sistem uloženo je 15,6 miliona KM i izgrađeno 28,6 kilometara nove mreže.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije