Neđo kaže da već deceniju želi da proizvodi organski med, a prije nekoliko godina je odlučio da od te ideje ne odustane i da pokuša ispuniti sve uslove za sertifikovanu organsku proizvodnju.
-Vosak u pčelinjaku mora biti potpuno prirodni. Posljednjih sedam-osam godina skupljao sam svoj vosak, topio ga i od njega pravio table, dok nisam sve promijenio. Nijednu tablu niti bilo šta drugo od tada nisam kupio nigdje, sve je prirodno iz mog pčelinjaka- objašnjava on.
Neđo navodi da se, kada je stekao jedan od glavnih uslova, raspitivao na koji način početi organsku proizvodnju meda koja će biti priznata.
-Bitno je i da pčelinjak zadovoljava uslove, da je u prirodnoj sredini i da u krugu od tri kilometra nema zasada koji se hemijski tretiraju, na koje pčele odlazile i to nosile u košnice priča ovaj medar.
Iz kuće koja je sertifikovala moj med su posjetili lokaciju i vidjeli da je čisto samoniklo bilje u mjestu gdje su moje pčele.
-Morao sam ispuniti desetak uslova. Pored ostalog, dozvoljeno je samo da se pčele tretiraju biljnim preparatima, a ne i nekim drugim sredstvima koja su dozvoljena u pčelarstvu. Pune dvije godine su me stručnjaci pratili, dolazili više puta godišnje u pčelinjak, uzimali uzorke pčela i analizirali, proveravali vosak i med. Svi parametri su pokazali da su u okolini Trebinja izuzetni uslovi za organsku proizvodnju meda – kaže Pažin.
On dodaje da je praćeno i gdje sjeli pčele, kako bi se i na tim lokacijama nastavila organska proizvodnja, pa su njegove košnice obilazili i u rejonu Nevesinja.
Ne krije zadovoljstvo što je nakon skoro decenije truda ostvario cilj i postao rijetki proizvođač organskog meda u ovom dijelu RS.
-Izuzetno sam zadovoljan što posjedujem ovaj sertifikat, jer je to garancija da je med potpuno prirodan. Ono što je na mojoj trpezi, to nudim i kupcima – ističe Neđo.
Ovaj trebinjski pčelar navodi da organska proizvodnja podrazumijeva mnogo uslova koji se moraju zadovoljiti, pa su i prinosi meda manji za oko 30 odsto, ali da mu cilj nisu bile količine, nego kvalitet. Pčelarstvom se bavi više od dvije decenije sa svojom suprugom, a niko prije njega u porodici nije bio pčelar.
-Radio sam u Industriji alata i jednog dana od trgovačkog putnika kupio knjigu „Pčelarstvo za početnike“. Kada sam je pročitao predložio sam supruzi da odemo kod jednog velikog trebinjskog pčelara i kupimo jednu pčelu. To je bilo iznenađenje i za nju, ali me podržala i tako je krenulo. Počeli smo pčelariti i ne znajući u početku šta je pčela. Te 1997. godine dobili smo i dvije košnice na poklon i od tri košnice danas imamo oko 200 komada – prisjeća se Neđo.
Pažini proizvode matice, med, matičnu mlječ, propolis, a sve što proizvedu prodaju na tržištu RS i BiH i redovno posjećuju sajmove u Banjaluci i Sarajevu. U njihov pčelinjak na Zubcima kod Trebinja organizovano dolaze i grupe turista i degustiraju domaći med.
-Svima kažem da je to međunarodni med. Moje pčele su ispod Orjena, na tromeđi RS, Crne Gore i Hrvatske i nektar donose iz tri države – navodi on.
Pažin, kao i drugi pčelari u Hercegovini, izuzetno je zadovoljan ovogodišnjim medobranjem, a eko med iz domaćinstva Pažin mogli su da degustiraju i posjetioci banjalučkog „Zimzograda“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu