Upozoravao sam u više navrata i na mnogim međunarodnim forumima da je potrebno više i saosjećajnije posvetiti se zemlji. Kao neko ko poznaje BiH i kao uvjereni pristaša EU, apelovao sam na potrebu da se integracija EU vrati u fokus pažnje. Glavni instrument u tom pogledu bilo je mišljenje Evropske komisije. Očigledno se to nije dogodilo i čini se da je mišljenje EK još više podijelilo narode i političare u zemlji. Nemam tendenciju biti pesimista, želim vjerovati da ćemo otvaranjem pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom poslati jasan signal da znamo cijeniti one koji to zaslužuju. U slučaju BiH takođe se mora vidjeti da je za dobivanje statusa kandidata potrebno minimalno pokazati volju i sposobnost da ispuni 14 preporuka i zaključaka EK. Ipak, neću biti daleko ako kažem da izostanak partnera u BiH, novog Savjeta i funkcionalnog parlamenta ne pomaže onima koji još uvijek smatraju politiku proširenja najjačim i najuspješnijim instrumentom stabilizacije i transformacije Unije – naveo je Lajčak za Klix.
On je istakao da polemika o tome da li je MAP aktiviran ili ne odvlači pažnju od same suštine pitanja, a to je odredba pravnog okvira za saradnju BiH.
– Savez je zainteresovan da stepen saradnje barem približi nivou praktične saradnje sa susjedima BiH koji nisu njegovi članovi, posebno sa Srbijom. Tome služi Godišnji plan (ANP) koji priprema i iznosi sama BiH. U decembru 2018. godine ponudili smo zemlji mogućnost da ga preda kada za to bude spremna. Procesi u vezi s prvim ANP-om takođe su važni u smislu primanja sljedećih. Oni mogu proces učiniti mnogo lakšim ili obrnuto – rekao je on.
Lajčak kaže da je svjestan koliko je Valentin Incko danas u BiH izložen pritisku.
– Valentin Incko me zamijenio na toj odgovornoj funkciji prije 10 godina. Stoga znam koliko često je i kolikom pritisku izložen. Takođe znam da sam koristio Bonska ovlaštenja, a koristio ih je i on onoliko i u onim prilikama koliko je to bilo potrebno i prikladno. Međutim, Bonska ovlaštenja ne mogu pomoći zemlji da ispuni svoje integracione ambicije. Taj put mora proći zemlja sama i potvrditi njenju kompatibilnost s Unijom, a posebno njenim mehanizmima donošenja odluka. Ključna i čarobna riječ je konsenzus. Trebate ga danas u domaćoj i spoljnoj politici. Ni Bonska ovlaštenja ne mogu prisiliti zemlju na kulturu konsenzusa – rekao je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu