Ova metoda bazira se na činjenici da se u našem sistemu za varenje nalazi 40 triliona bakterija koje obavljaju na hiljade funkcija. One “izvlače” hranljive materije iz unijete hrane, proizvode vitamine i supstance kao što su masne kiseline, a njihov rad je usko povezan sa zdravljem skoro svakog organa u tijelu, uključujući kožu i srce, ali i naš um. Bakterije naročito vole vlakna u sastojcima biljnog porijekla.
Upravo zato savjet stručnjaka je da svom organizmu obezbijedite 30 različitih namirnica biljnog porijekla na nedjeljnom nivou, a to mogu da budu žitarice, mahunarke, povrće, voće, biljke, začini…
30 nedjeljno je sinonim za raznovrsnu ishranu – te ako će nekoga pokrenuti da se bolje hrani zahvaljujći brojanju namirnica i odgovoru na svojevrstan izazov, sa nutricionističke strane gledano, samo naprijed! Istina je da nam je ponekad potrebna “etiketa” nečega da bismo se toga držali i lakše pratili, ali smatram da uz malo truda i više volje možemo pratiti program 30 nedjeljno čitavog života – na način da to ne mora biti 30 različitih namirnica, pošto to nekada neće biti izvodljivo – osvrće se na ovaj trend dijetetičar-nutricionista Tanja Olajdžija.
Suština čitavog ovog principa ishrane jeste da se kreira što zdravije okruženje sistema za varenje, kako bi dalje čitav organizam vukao korist iz toga. Unos 30 različitih namirnica biljnog porijekla savjetuje se kako se čovjek ne bi ograničio samo na nekoliko njih, jer čak i one koje se smatraju “superhranom” možda odgovaraju samo određenom, ograničenom broju bakterija.
– Preporuka je svakako unos što različitije hrane – iz razloga koji se navode – svaka namirnica nosi određene nama potrebne nutrijente. A nažalost danas sve namirnice nose i antinutrijente, te zavisno od načina uzgoja mogu sadržati veliki procenat za nas štetnih hemikalija – i iz tog razloga je dobro da ne insistiramo na jednoličnoj ishrani i da mijenjamo što više možemo. Što više vlakana i mikronutrijenata različitog porijekla unosimo činimo veliku uslugu našem digestivnom traktu i stvaramo jak mikrobiom čija se važnost i ogromna uloga u našem zdravstvenom statusu sve više ističe – zaključuje Olajdžija, piše Blic Žena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu