Novac je namijenjen, kako je rečeno iz Vlade, za povećanje plata i penzija u Republici Srpskoj, a sve se dešava nešto više od godinu dana prije opštih izbora u BiH.
Šta to znači za Republiku Srpsku, objašnjavaju ekonomisti.
Kad god se država zaduži, a kamata je veća nego što je rast BDP, onda država pravi gubitak. Kaže ovo za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.
– Kada pogledamo situaciju da je rast BDP u korona periodu mali, pa kad platite skoro pet posto kamatu, onda to znači da pravite gubitak na zaduženju. Nažalost, mi imamo ambijent u kome niko ekonomski ne razmišlja, a posebno što je bilo moguće najaviti prodaju obveznica – kaže Pavlović.
Dodaje da je cijeli posao oko zaduženja urađen trapavo.
– Kada najavite unaprijed, potencijalni vlasnici novac stave na račun. Berza ima princip gdje vi angažujete posrednika ili agenta i on kaže naprimjer da je kupio za vas 10 miliona akcija, tog momenta je agent kupio i istog momenta to platio. A pošto je Republika Srpska iz njima poznatih razloga ili na bazi nesposobnih konsultanata koje su angažovali, uradila cijeli posao vrlo trapavo, mi smo došli u situaciju da smo objavili da prodajemo obveznice danas za sutra – kaže Pavlović.
On podsjeća da je i jedna od finansijskih institucija iz BiH dala primjedbu i rekla „zašto nam niste javili na vrijeme, jer moramo imati pare na računu spremne kada objavimo da smo nešto kupili“.
Zato Pavlović kaže da je bila priprema urađena kako treba, prvo bi bilo više ponude, pa bi i kamata bila niža. A kamata ide na teret budžetskog prihoda.
– Kamate se vraćaju iz prihoda koje ostvaruje budžet, a budžet ostvaruje prihode iz fiskalnih prihoda indirektnog poreza. Kamate se plaćaju svake godine, sljedećih pet godina, a za pet godina dospijeva da se vrati sve odjednom – jasan je Pavlović.
Dodaje da su uslovi zaduženja na Bečkoj berzi bili rigorozni, pa ne vjeruje da su na Londonskoj berzi mnogo bolji.
– Gledao sam uslove Bečke berze, vrlo je vjerovatno ne bude li Republika Srpska u tom momentu naplate imala novca da to plati ljudima koji su vlasnici obveznica, imaće pravo vlasnik obveznica da zaplijeni bilo koju imovinu Srpske, gdje je ona vlasnik više od 51 odsto. Sumnjam da su uslovi na Londonskoj berzi bolji od ovih koje sam naveo – kaže Pavlović.
Ekonomista Predrag Duduković kaže za Srpskainfo da se zaduženje jednostavno moralo desiti.
– Sigurno je da u ovom momentu budžet Srpske nije mogao da isfinansira planirane obaveze i moralo se desiti zaduženje. Stvar je u tome da li je baš moralo biti ovo zaduženje? Izgleda da je baš moralo biti ovo, jer nisu mogli naći nigdje povoljnije uslove za zaduženje. Znamo i sami da su pregovori sa MMF propali gdje bi zaduženje tim putem bilo povoljnije uz nižu kamatnu stopu – kaže Duduković.
Treba biti realan, kaže on, i reći da je ova kamatna stopa prilično visoka za zaduženje po kojem se zadužuje neka zemlja.
– Kada se neka država zadužuje onda su kamatne stope prilično niske, zato što je na neki način garancija vraćanja tog kredita mnogo veća nego kad kredite uzima stanovništvo ili privreda. Čak se i privreda i stanovnišrtvo zadužuju po nižim kamatnim stopama nego što se zadužila Republika Srpska – kaže Duduković.
Svjesni činjenice da u budžetu nije bilo novca za sve obaveze, te da je zbog toga moralo doći do zaduženja, sada je, kaže Duduković, bitno na šta će se potrošiti taj novac.
– O tome imamo malo informacija koje nisu jasne. Na šta će taj novac otići, koje će obaveze servisirati, da li će to otići na neke tekuće obaveze, da li će dio otići na zatvaranje već nekih postojećih kredita, da li će dio sredstava biti utrošen na najavljeno povećanje plata, na ulaganje u zdravstveni sektor? Nemamo pravih informacija, a ono što je uvijek bitno kada dođe do nekog zaduženja jeste na šta će se taj novac potrošiti – kaže Duduković.
Dodaje da je najbolje kada se dižu krediti da se sredstva usmjere na neke investicije.
– Mi u ovom slučaju ne znamo da li će dio tog novca ići u te svrhe. To je problem, gdje mi nemamo dovoljno informacija gdje će taj novac biti utrošen, konkretno i jasno, a ne onako sporadično – jasan je Duduković.
Ekonomista Saša Grabovac kaže za Srpskainfo da se zaduženje svih država u vrijeme korone na neki način podrazumijeva.
– U takvim uslovima bitno je zadržati stepen zaposlenosti, stepen ekonomske aktivnosti, da kada pandemija prođe najveći dio privrede ostane sačuvan, da bi privreda mogla da nastavi da funkcioniše. U tom smislu i zaduženje je opšta pojava u cijelom svetu, pa je tako i Srpska imala potrebu da se zaduži – kaže Grabovac.
On ističe da svaka država traži načina da obezbijedi najpovoljnije uslove zaduživanja, a koliko u tome uspije zavisi i od kreditnog rejtinga koju država ili entitet ima.
– Srbija je naprimer potrošila u prošloj godini 10 odsto BDP na saniranje posljedica korone, dok je Srpska potrošila puno manje u procentualnom iznosu. I dalje smo mi u granicama nekog kriterijuma. Iako treba naglasiti da nije uporediv procenat zaduženja recimo Njemačke koja je puno više zadužena u odnosu na BDP naš. Ali što je snažnija ekonomija, što ima bolju strukturu privrede, samim tim ima veći kapacitet da se zadužuje puno više, tako da se sa njima ne možemo tako jednostavno porediti, ali kada pogledamo zemlje regiona RS nije prezadužena zemlja – kaže Grabovac.
Dodaje i da Srpska ima dobre pokazatelje u smislu da je ukupna dobit privrede povećana u prošloj godini.
– Takođe, broj zaposlenih nije značajno promijenjen, što je dobro. S obzirom da je pandemija nastavljena i tokom ove godine i ne zna se dalji njen tok, zaduženje je bilo neophodno – ističe Grabovac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu