Mjesnu zajednicu Piskavica tako više posjećuju turisti koje zanimaju tradicija i običaji ovog kraja, nego mladi Banjalučani. Mada se manifestacijama Zimsko prelo i Kozara etno festival, nastoji animirati omladina da se okrene životu na selu, ta ideja nema mnogo uspjeha.
Mladen Granula koji se prije 13 godina sa Starčevice preselio u Piskavicu kaže da sada nema mladih koji bi postupili kao on i napustili grad zbog života na selu. On je, priča, još tada shvatio da ne vrijedi raditi za 400 KM u gradu, kada isto toliko može proizvesti na svom imanju i divi se ljudima koji stanuju u gradskim naseljima iako tamo nemaju posla.
Sam kaže brže automobilom stigne do Lauša, nego što stanovnici Lauša dođu do centra, ali najveći problem mještanima Piskavice je voda, koje, govori Granula, nema ljeti kada je i najpotrebnija.
Ne bih se vratio ponovo u grad, nije na selu toliko loše, ali najgore je što nemamo normalno vode u 21. vijeku. Ne marimo za asfalt i rasvjetu kada nam od vode zavisi sva proizvodnja. Na selu ostaje samo stariji narod, ne možeš nikoga ni za dnevnicu naći da ti pomogne, na primjer, brati šljive. Trend je na našem području da ljudi prave vikendice, dođu da roštiljaju, ali ne i da žive- priča Mladen, koji je sa četrdeset godina među najmlađima na selu.
Bilo bi mu drago da se još mladih doseli u komšiluk, mada bi u društvenom sistemu koji vlada, omladini ipak preporučio da traži posao u inostranstvu i ide iz zemlje.
– Ukoliko se nešto ne promijeni na bolje i svojoj djeci ću savjetovati da bježe odavde. Da je i meni neko sa 25 godina imao reći da idem u inostranstvo, imao bih bolju perspektivu nego sada- razočaran je ovaj domaćin.
Najviše porodice sa malom decom maštaju o kući u prirodi, ne bi im čak problem bio ni putovanje automobilom na poso, ali džaba sve, kažu, kada na selu nije do kraja riješena voda, česti su nestanci struje, a nema čak ni sadržaja za djecu, zbog čega su ta naselja ipak pogodnija samo za vikend boravak.
I u Stričićima, rodnom mjestu pisca Petra Kočića, smatraju da je život na selu jefitniji za 60 odsto nego u gradu, te da bi sigurna radna mjesta svakako zadržala više mladih da žive na ovom području. Infrastruktura u ovoj mjesnoj zajednici je, tvrdi predsjednik savjeta Rade Božić, prilično uređena, a rješenje za ostanak i naseljavanje bio bi razvoj seoskog turizma.
– Nama kažu da ličimo na Zlatibor, imamo dobar potencijal, naročito Kočićevo ognjište, i ove godine očekujemo još veći broj posjetilaca na Kočićevom zboru. Od velikog značaja bi nam bila rejonska pijaca, da ljudi što proizvedu mogu prodati na svom kućnom pragu- ističe Božić. Veliki nedostatak je, smatra, što pri područnoj školi nema dodatnih sadržaja za djecu, plesnih klubova ili časovi za predškolce, što bi svakako oplemenilo život u ovom mjestu i na tome, ističe, treba raditi.
Mišin Han izuzetak
Predsjednica savjeta mjesne zajednice Mišin Han Dražena Ajder naglašava da nema odliva mladog stanovništva iz njihovog naselja, te da su se dvije porodice čak vratile iz grada u ovo mjesto.
– Ljudi su vidjeli da nemaju uslova za život u gradu. Mnogi stanovnici putuju odavde na posao u centar i nije im to problem. Imamo svoju ambulantu, školu, stanicu policije, međutim problem nam je voda- ističe ona.
Ovom mjestu nedostaje i više sadržaja za najmlađe, nema vrtića, ni igrališta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu