Magazin

"I onda me pitaju zašto sam umorna" Svaki dan čiste 3.000 kvadrata bolnice za 850 evra, njihova priča odjeknula

Hrvatskim bolnicama nedostaju spremačice (čistačice). Što se tiče Zagreba, trenutno je na Birou rada otvoreno šest konkursa za radnike i radnice koji brinu o čistoći i higijeni zdravstvenih ustanova.

čišćenje tepiha
FOTO: FREEPIK

Najviše delatnika traži KBC Sestre milosrdnice, gdje je otvoreno 15 radnih mjesta za spremačice, uz još 10 izvršilaca za, kako stoji u konkursu, “rad u sistemu sa posebnim uslovima rada u službi za čišćenje i druge pomoćne poslove”. KBC Zagreb traži 12 spremačica, a KB Dubrava sedam.

“Treba imati dobar želudac za posao i ono što ćeš vidjeti”

– Treba imati dobar želudac za taj posao i sve što ćeš vidjeti. Niko zapravo ne zna koliko je to težak posao, osim onih koji ga rade ili su ga nekada radili. Nije tu samo riječ o čišćenju, psihički i fizički je jako teško – govori nekadašnja spremačica koja je, kako kaže, svoju penziju zaradila čisteći u bolnici.

Ono o čemu mnogi ne razmišljaju je to da ste zapravo u opasnosti od raznih vrsta bolesti. A uz to što čistim, znala sam raditi i ono što mi nije u opisu posla – učiniti poneku uslugu pacijentima, pokupiti posuđe od ručka, svašta,” kaže još jedna spremačica koja sedam godina radi u jednoj zagrebačkoj bolnici i dodaje: “I onda me pitaju – od čega si se ti umorila?”.

Plata – između 850 i 900 evra

Bivša spremačica navodi da je najviše rastužuje to što pojedini ljudi nemaju osnovnu kulturu, pa umjesto da bace papir u korpu ostave ga na podu, ili ne puste vodu u toaletu, računajući da će čistačica doći za njima i sve očistiti. Obje sagovornice smatraju da njihov rad nije dovoljno cijenjen niti plaćen u odnosu na to koliko rade, pri čemu penzionisana spremačica smatra da bi minimalna plata trebalo da bude bar 1.500 evra. Prema procjenama Sindikata KBC Zagreb, spremačice koje rade u redovnom radnom vremenu plaćene su između 850 i 900 evra neto, dok one koje rade u smjenama, sa dodacima za noćni rad, nedjelje, praznike i prekovremene sate, mogu da zarade između 1000 i 1300 evra neto.

“Višestruko se premašuju preporučeni normativi”

Predsjednica tamošnjeg Sindikata Tanja Leontić potvrđuje da nedostaje znatno više spremačica od broja koji se traži putem konkursa. Na Rebru jedna spremačica tokom smene održava između 500 i 3000 kvadratnih metara prostora, što višestruko premašuje preporučene nacionalne normative za područja visokog rizika. Operacione sale se moraju čistiti nakon svakog zahvata, dok intenzivna njega i izolacione sobe zahtijevaju posebne epidemiološke postupke. Prema standardima čišćenja, jedan radnik bi trebalo da održava najviše 200 kvadratnih metara prostora visokog rizika (poput operacionih sala i onkoloških odeljenja koja zahtijevaju višekratno čišćenje i dezinfekciju), 400 kvadrata srednjeg rizika i 500 kvadrata prostora niskog rizika.

Na konkurs se prijavi pet do sedam osoba, a traži se 20

U KBC Zagreb trenutno su zaposlene 203 spremačice na šest lokacija. Iz Sindikata ističu da spremačice ulažu ogromne napore kako bi prostori bili očišćeni u skladu sa standardima, ali kada nema dovoljno radnika, raste rizik zbog obavljanja posla pod velikim vremenskim pritiskom. Dugotrajna preopterećenost dovodi do iscrpljivanja i čestih bolovanja. Na konkurse gdje se traži dvadesetak radnika često se prijavi svega pet do sedam osoba, a mnogi ubrzo odustanu. Glavni razlozi su niska primanja, zahtevni uslovi rada i svakodnevna izloženost profesionalnim rizicima (poput krvi, opasnih hemikalija i zaraznih materijala), dok istovremeno tržište rada nudi lakše poslove čišćenja u hotelima ili apartmanima sa istim ili većim platama.

Svi imaju isti koeficijent

Problem manjka čistačica traje više od decenije usljed mjera ograničenog zapošljavanja nezdravstvenog osoblja u zdravstvu. Dodatni problem je Uredba iz marta 2024. godine zbog koje sada sve spremačice u sistemu javnog zdravstva imaju isti koeficijent za obračun plate (1,15), bez obzira na to da li rade u domu zdravlja ili održavaju visokorizične operacione sale, čime su ukinuti raniji dodaci za posebne uslove rada.

Nemamo saznanja o kritičnom nedostatku čistačica

Iz Ministarstva zdravlja su odgovorili da su za organizaciju rada zaduženi direktori ustanova, te da ministarstvo “nema saznanja o kritičnom nedostatku čistačica” niti o sistemskim poteškoćama, iako prepoznaju izazove u zadržavanju radnika. S druge strane, iz Sindikata upozoravaju da bolnička čistoća nije administrativna usluga, već ključni preduslov za sprečavanje bolničkih infekcija i kvalitetno liječenje, koji se ugrožava nedostatkom edukovanog osoblja.