U Norveškoj je ovaj problem riješen još prije desetak godina i to bez skupih sistema i komplikovane tehnologije.
I ne, nije riječ o čudu moderne tehnike. Njihovo rešenje zasniva se na jednostavnom, ali pametnom principu: toplotu ne treba stvarati više, već je treba zadržati. Upravo zato skandinavske kuće ostaju tople čak i kada temperature padnu duboko ispod nule, uz znatno manju potrošnju energije.
Gdje mi pravimo grešku?
Većina kuća i stanova kod nas ima pod koji je u direktnom kontaktu sa hladnim tlom. Tokom zime zemlja se ponaša kao ogromna ledena ploča koja stalno izvlači toplotu iz prostora. Grejanje tada radi punom snagom samo da bi nadoknadilo gubitke – a računi rastu iz mjeseca u mjesec.
Skandinavski princip: izolacija prije grijanja
Norvežani ovom problemu pristupaju potpuno drugačije.
Prvi i najvažniji korak je temeljna termoizolacija poda od tla. Umesto tankog, simboličnog sloja, ispod temelja se postavlja debela, kvalitetna izolacija koja ne propušta hladnoću.
Pod tada prestaje da bude najslabija tačka doma i postaje dio zatvorenog, toplog sistema. Ispod betonske ploče nalazi se snažan izolacioni sloj, otporan na vlagu i pritisak, koji godinama ne gubi svoja svojstva. On djeluje kao zaštitni štit između kuće i zaleđenog tla.
Zašto se ovo dugoročno isplati
Na stabilnoj i dobro izolovanoj podlozi, toplota se ravnomerno raspoređuje po prostoru, dok reflektujući slojevi usmjeravaju toplotu nazad u prostoriju, umjesto da odlazi u zemlju. Završne podne obloge biraju se tako da dobro provode toplotu, pa je osjećaj topline pod nogama prisutan tokom čitave zime.
Zahvaljujući ovakvoj konstrukciji, za udobnost je dovoljna niža temperatura grijanja, što znači manju potrošnju energije i manje opterećenje sistema.
Iako ulaganje u kvalitetnu izolaciju na prvi pogled djeluje skupo, dugoročna računica pokazuje suprotno – razlika na računima primjeti se već nakon prve zime. Još jedna velika prednost je sigurnost: u slučaju kvara ili nestanka grijanja, ovakva kuća se hladi veoma sporo i zadržava prijatnu temperaturu mnogo duže, prenosi Blic.
Najveća prepreka nije novac, već razmišljanje
Stručnjaci ističu da problem nije u tehnologiji, već u kratkoročnom razmišljanju.
Često se štedi u fazi gradnje, a kasnije se decenijama plaća visoka cijena kroz račune za grijanje. U sjevernim zemljama gleda se dugoročno – računa se ukupni trošak života u kući tokom narednih 20 ili 30 godina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.