Prema njegovim riječima, predstavnik stanara mu je ranije rekao da je prije nekoliko godina postojalo predračun za sanaciju krova, ali da radovi nikada nisu izvedeni jer među stanarima nije bilo interesa.
Problem je dodatno otežala činjenica da je sve ostalo samo u usmenoj formi – bez zapisnika, odluka ili zvanične dokumentacije.
Šok je bio još veći kada je kupac otkrio da je direktno pitao prethodne vlasnike stana da li postoji problem sa krovom. Odgovor je bio – ne, nikada. U stanu nije bilo vidljivih tragova vlage, fleka ili oštećenja, pa nije bilo razloga za sumnju.
– Prošli vlasnici stana slagali su da ne postoji problem sa krovom, iako je predračun za popravku napravljen prije nekoliko godina. Postoji li ovdje osnov za tužbu zbog svjesnog prikrivanja materijalnog nedostatka i naknadu štete? – pitao je korisnik.
Ko je zaista odgovoran?
Većina komentatora ukazala je na ključnu stvar – krov nije problem samo „posljednjeg sprata“, već zajednički dio zgrade. Odgovornost za njegovo održavanje snosi cijela stambena zajednica, a ne samo vlasnik pojedinačnog stana.
Neki su dodali da prethodni vlasnici možda zaista nisu znali za problem, posebno ako sanacija nikada nije formalno pokrenuta.
– U Srbiji trošak popravke krova snosi cijela zgrada jer je to zajednička imovina. Ne bih se brinuo, pod uslovom da je slično i kod vas – napisao je jedan korisnik.
U praksi procedura izgleda ovako: predstavnik stanara konstatuje problem, pribavljaju se ponude izvođača, a stambena zajednica donosi odluku. Trošak se dijeli na sve vlasnike stanova. Ako zajednica odbije da reaguje, pravni postupak vodi najčešće prema stambenoj zajednici, a ne bivšem vlasniku – posebno ako je cilj da se problem riješi, a ne samo da se traži odšteta.
– Kod nas predstavnik konstatuje problem, uzmu se tri ponude, bira najpovoljnija i nema problema sa naplatom od drugih stanara. Takve tužbe se lako dobijaju – dodaje jedan komentator.
Kada se uključuje inspekcija
U diskusiji je pomenuta i građevinska inspekcija. Ako krov prokišnjava, inspektor može izaći na teren, utvrditi stanje i naložiti hitnu sanaciju, uz moguće kazne za stambenu zajednicu i upravnika zbog neodržavanja zajedničkih dijelova.
Krov se često naziva „peta strana zgrade“ i zakon ga tako tretira. Čak i ako zgrada nema dovoljno novca, postoje rješenja – kredit, dogovor sa izvođačima ili plaćanje na rate.
– Krov je zajednički dio zgrade. Najsigurnije je tražiti od stambene zajednice da donese odluku o hitnoj popravci. Ako ne, onda se podnosi tužba protiv stambene zajednice – piše u jednom komentaru.
Drugim riječima, ako krov prokišnjava, vlasnik stana ne mora da rješava problem sam. To je odgovornost cijele zgrade, zaključuje Biznis Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.